1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Hoce li EU ipak morati otvoriti vrata uvozu GMO proizvoda?

9. veljače 2006

Svjetska trgovinska organizacija u privremenom izvještaju je iznijela stav da Europska Unija nema pravo sprijecavati uvoz genetski manipulirane hrane na svoje tržište.

https://p.dw.com/p/9ZNm
Hoće li se na europskom tržištu pojaviti američki genetski modificirani kukuruz?
Hoće li se na europskom tržištu pojaviti američki genetski modificirani kukuruz?Foto: AP

U još neslužbenom izvještaju predstavljenom u Ženevi, navodi se kako Europska unija svoje propise mora donositi u dogovoru s WTO-om. Arbitražna komisija time je djelomično uvažila žalbu Sjedinjenih Država, Kanade i i Argentine u kojoj su te zemlje tvrdile kako se zabrana uvoza genetski modificiranih proizvoda od strane Europske unije kosi s principima slobodne trgovine. Svoju konačnu odluku u sporu koji traje već gotovo tri godine WTO će donijeti za nekoliko mjeseci.

Europska unija ne namjerava odustati od svoje politike

Članice Europske unije ogorčene su jučer podnesenim izvještajem Svjetske trgovinske organizacije te najavljuju da će unatoč odluci WTO-a i dalje zabranjivati uvoz određenih genetski modificiranih proizvoda.

«Zaštita potrošača i okoliša ima najveći prioritet, a najnovija znanstvena istraživanja opravdavaju oprez u našem stavu prema ovoj temi», izjavila je austrijska ministrica zdravstva Maria Rauch-Kallat. Ona namjerava iskoristiti sve mogućnosti koje joj se nude da genetski modificirane proizvode zadrži podalje od austrijske poljoprivrede. Jedan glasnogovornik Europske komisije rekao je kako se unatoč izvještaju WTO-a neće ništa promijeniti u politici Unije prema genetski modificiranim proizvodima i sjemenju, ukazavši na činjenicu da se ne radi o definitivnom, službenom izvještaju stoga još nije odlučeno ni hoće li EU uložiti službenu žalbu. Prije nego što ta odluka bude donesena tim stručnjaka će preispitati sve pojedinosti WTO-ovog izvještaja. Upravo iz toga razloga ne želi reagirati ni savezno ministarstvo za zaštitu potrošača u Berlinu.

Izbor između manje ili više genetski kontaminirane hrane

Njemačke organizacije za zaštitu okoliša i prirode boje se da, ukoliko, Unija doista bude morala promijeniti propise i otvoriti vrata uvozu svih genetski manipuliranih proizvoda potrošači više neće imati izbora kako je nedavno upozorila aktivistikinja Heike Moldenhauer:

«Ono čega se mi bojimo je da ćemo, dugoročno gledano, ako propisi to bude dozvoljavali, imati samo izbor između manje ili više genetski kontaminirane hrane,» kaže ona.

Europska je unija već u svibnju 2004. počela liberalizirati propise za uvoz genetski modificiranih proizvoda. Nakon što je u razdoblju između 1998. i 2003. bio potpuno zabranjen uvoz takvih proizvoda u zemlje Unije, EU je ukinuo paušalnu zabranu i uveo praksu kontrole pojedinih proizvoda nakon kojih se odlučivalo je li taj proizvod štetan za zdravlje potrošača ili ne. Na temelju tih kontrola je do sada 30 proizvoda dobilo dozvolu za uvoz na europsko tržište.

No, prekooceanskim poljoprivrednim silama to nije dovoljno, jer je i to udarac njihovom izvozu. Oni tvrde da u zemljama Europske unije još uvijek postoje prevelike prepreke za uvoz genetski manipuliranih proizvoda pri čemu se već u nekima od njih poput Njemačke, Španjolske i Francuske uzgaja genetski modificirani kukuruz.

Za Amerikance odluka WTO-a povijesna

Amerikanci stoga privremeni izvještaj WTO-a koji poziva Europsku uniju na poslušnost ocjenjuju povijesnim korakom i u prvim reakcijama traže od Unije da odmah otvori svoja tržišta za uvoz genetski modificirane hrane.

Predstavnici biotehnološke industrije koji su s velikim interesom iščekivali odluku Svjetske trgovinske organizacije nadaju se da bi sada takvi proizvodi mogli zabilježiti bolju prodaju na europskom tržištu, dok su pak američki poljoprivrednici skeptični: «Mi ne vjerujemo će sada Europska unija postati veliki uvoznik američkog kukuruza», kaže predsjednik Udruge američkih uzgajivača kukuruza, iako naglašava da odluka WTO-a ima veliki simbolički značaj.