Hranimo se nezdravo

Petogodišnji Malri iz Tanzanije je predebeo. Njegova majka Fadhila u tome ne vidi nikakav problem. „Svi smo mi pomalo okruglasti, to je u obitelji“, kaže Fadhila, koja je i sama pretila.

Obitelj živi u jednoj siromašnoj, ruralnoj regiji u okrugu Kilimandžaro. Malri jede pretežito masnoću i ugljikohidrate. Voće i povrće je uglavnom preskupo, kaže majka. Petogodišnjak ima indeks tjelesne mase (BMI) veći od 30 i time je u sve većoj skupini stanovnika Zemlje koji su jako pretili ili gojazni. Svatko čiji je BMI veći od 25 važi kao osoba s prekomjernom težinom, a pretilost ili gojaznost (adipositas) počinje s BMI-jem od 30.

Godišnje po procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) oko dva i pol milijuna ljudi umre od posljedica pretilosti. Kod osoba koje se hrane kaloričnom hranom s malo hranjivih tvari nekoliko puta je veći rizik oboljenja od dijabetesa, problema sa srcem i krvotokom ili pojave raznih vrsta raka nego kod osoba s normalnom težinom. WHO u međuvremenu polazi od toga da već danas prekomjerna težina i pretilost prouzroče više smrtnih slučajeva od gladi.

Glad i pretjerana težina

Malrijeva domovina Tanzanija je jedna od onih zemalja u kojima postoji dvostruki problem s ishranom. Zbog velikog broja pothranjenih osoba, po novom je Indeksu gladi u svijetu stanje u toj državi „ozbiljno“. Istovremeno raste broj Tanzanijaca koji su bolesno pretili.

U zemljama u tranziciji poput Kine i Meksika u proteklim godinama je uspješno reduciran problem gladi među žiteljima, ali je istovremeno porastao broj osoba s pretjeranom težinom. To nije neobična pojava u zemljama u kojima se prehrambene navike mijenjaju u smjeru sve veće konzumacije intenzivno obrađenih namirnica s puno kalorija, koje nude transnacionalni veliki koncerni aktivni po cijelom svijetu, objašnjava Roman Herre. Agrarni stručnjak radi za FIAN, organizaciju za zaštitu ljudskih prava, te navodi jedan primjer s Filipina:

"Instant tjesteninu kupuju uglavnom siromašni, zato što je ona još malo jeftinija od domaće riže. Pitanje je samo koliko hranjivih tvari ima u toj tjestenini, a koliko u lokalnoj rižu.“

Ljudsko pravo na hranu

Osim borbe protivi gladi, novi razvojni ciljevi Ujedinjenih naroda su i bolja prehrana i održiva poljoprivreda. Za FIAN, koji se na međunarodnom planu zalaže ponajprije za ljudsko pravo na hranu, krajnje je vrijeme da se na dnevnom redu ne nađe samo glad, već i kvaliteta namirnica.

"Kad se s aspekta ljudskih prava zapitamo što je zapravo ljudsko pravo na hranu, onda se radi o tome da ljudi imaju pravo na konzumiranje kvalitativno primjerene hrane“, naglašava Roman Herre.

Usporedba dviju karata svijeta otkriva da je problem manjka prehrambenih namirnica globalni problem. Aktualni Indeks gladi u svijetu prikazuje aktualnu situaciji oko gladi u zemljama u razvoju i tranziciji. Industrijske zemlje su sive, zato što glad tamo nije problem. Ali upravo tamo je udio bolesno pretilih osoba osobito visok, zato se na karti WHO-a industrijske zemlje pojavljuju markirane spektrom boja od tamno crvene do tamno narančaste.

Po podacima WHO-a na primjer trećina Amerikanaca je ekstremno pretila. U Europi je to, ovisno o zemlji, svaka peta ili četvrta osoba

I u industrijskim zemljama je pogrešna prehrana koja se manifestira u obliku pretjerane težine prije svega problem siromašnih, slabije obrazovanih slojeva.

U Aziji lošoj prehrani doprinosi na primjer instant tjestenina, a građani u industrijskim zemljama često jedu druge gotove proizvode s jako visokim postotkom šećera, masnoće ili soli, na primjer fast food proizvode poput hamburgera, prženih krumpira ili hot-dgova, ili gotove hrane kao što su juhe u vrećici, toast ili pizze iz zamrzivača. U konačnici to znači: mnoge osobe s pretjeranom težinom, istovremeno su pothranjene, zato što ne konzumiraju dovoljno hranjivih tvari.

Globalni problem

Brojke govore same za sebe: diljem svijeta je dvije milijarde ljudi pothranjeno, gotovo isto toliko ih ima prekomjernu težinu. Danas se dakle gotovo dvije trećine ljudi na Zemlji hrani pogrešno – s negativnim posljedicama ne samo za osobno zdravlje već i za nacionalne zdravstvene sustave i gospodarstvo.

Njemačko društvo za borbu protiv pretilosti procjenjuje da će gojaznost do 2020. njemački zdravstveni sustav godišnje koštati preko 25 milijardi eura. Stručnjaci govore o „epidemiji pretilosti“ u Njemačkoj, zato što je već danas više od polovice svih Nijemaca ili pretilo ili ima prekomjernu težinu.

Glavni je uzrok nezdrav stil života, premalo kretanja i previše kalorija. Taj je stil života sve veći problem i u siromašnim i u bogatim zemljama. To je sve veći izazov za globalne zdravstvene sustave.