Hrvatska i zaštitna klauzula

Jedina razlika u odnosu na dosadašnje kandidate je da Europska komisija predlaže klauzulu o suspenziji, a to znači prekid pregovora s Hrvatskom u slučaju teškog i trajnog kršenja načela slobode, demokracije, poštivanja ljudskih prava i temljenih sloboda te vladavine prava. O tome bi odlučivalo Europsko vijeće kvalificiranom većinom glasova zemalja članica. U dokumentu se ističe da će se pregovori s Hrvatskom voditi prema načelu vlastitih zasluga.

Možda će netko primjetiti da je takva klauzula o suspenziji diskriminirajuća prema Hrvatskoj u odnosu na sve ostale kandidatske zemlje uključujući i Bugarsku i Rumunjsku.

Ali ne smije se zaboraviti da Europska Unija ima pravu u svako vrijeme odrediti klauzule u sporazumima i pristupnim sporazumima kako bi djelovala i štitila građane i tržište Europske Unije u slučaju i situaciji koja je nepredvidiva. Ovdje treba istaknuti da su i dosadašnji kandidati imali posebne, slične klauzule koje su izazvale žestoke reakcije. Bilo je to prije dvije godine prvi puta da je Europska Unija počela koristiti takve zaštitne klauzule. Međutim, u slučaju Hrvatske sada imamo klauzulu koja stupa na snagu prije nego su pregovori uopće počeli. To ukazuje da je Europska komisija danas opreznija nego u ranijim procesima proširenja.

Tako je 9. listopada 2002. godine Europska Unija po prvi puta uvela zaštitne mjere za deset kandidatskih zemalja. Radilo se mjeri koja bi vrijedila do dvije godine nakon članstva. Glavni cilj bila je zaštita zajedničkog tržišta EU-a. Tada su kandidatske zemlje protestirale. No povjerenik Verheugen je tada argumentirao, da se radi o najvećem proširenju u povijesti te da je potrebna mjera predostrožnosti kako bi se izbjegle neočekivana iznenađenja i problemi. Dakle, Europska Unija je uvela ovakvu mjeru da bi imala više manevarskog prostora. Zanimljivo je da je tadašnja klauzula vrijedila i za stare članice, pa se ne nije moglo reći da se radi o diskriminirajućoj mjeri.

Primjer: U slučaju kršenja dotičnoj zemlji zabranili bi se uvozi proizvoda na tržište svih zemalja članica. Nakon dvije godine članstva novih zemalja ova klauzula prestaje važiti.

Bugarska i Rumunjska koje bi trebale početkom 2007. godine postati članicama EU-a nalaze se 2005. i 2006. godine pod monitoringom koji bi nadgledao da li provode u djelo sve ono što su ispregovarale do kraja ove godine s Europskom Unijom. Ukoliko bi došlo do poteškoća, povjerenik Verheugen je upozorio da bi se njihov pristup Europskoj Uniji mogao odgoditi za godinu dana.

Na koncu valja podsjetiti da se klauzula o suspenziji ne odnosi toliko ba Hrvatsku već prije svega na Tursku koja kao i Hrvatska čeka na početak pregovora. Međutim, bit će vrlo zanimljivo promatrati kako će Europska Unija moći započeti pregovore s Turskom koja još uvijek trajno krši ljudska prava i slobode okupacijom sjevernog dijela Cipra.