Hrvatska pred izazovima

Ipak, broj otvorenih poglavlja je prešao jednu trecćnu. Hrvatska s 12 otvorenih poglavlja je udvostručila broj otvorenih poglavlja i približava se polovici od ukupno 32 poglavlja. Hrvatska polako nadoknađuje zaostatak i otvara mogućnost da ipak do 2009. godine i izbora za Europski parlament u lipnju te godine potpiše sporazum o članstvu. No sve to bi bila samo puka teorija da Europska unija nije krajem prošloga tjedna dogovorila novi okvir i reformski sporazum.

Premda je ovoga tjedna otvaranje šest poglavlja izuzetan napredak, ne smijemo se zavaravati ovim brojkama, jer proces poregovora i dalje je loš. Nije otvoreno niti jedno teže poglavlje, a očekivalo se pa i najavljivalo da bi se već na početku otvorilo jedno od težih poglavlja za koja je Europska unja Hrvatskoj postavila mjerila. No za sada od toga ništa. Ali je zato stalno hrvatska strana naglašavala kako do kraja ove godine želi otvoriti sva poglavlja, a za to je ostalo još samo šest mjeseci, da bi onda u idućoj godini zatvorila sva poglavlja, kako je to najavio premijer Sanader.

Bruxelles pomno prati što se u Hrvatskoj događa kada je riječ o borbi protiv korupcije, zatim kako teče reforma pravosuđa i restrukturiranja nekih industrijskih grana poput čelicne industrije i brodogradnje. Hrvatska sada treba shvatiti da je Europska unija u fazi rješavanja svojih otvorenih pitanja oko novog Europskog sporazuma, pa time raste i odgovornost za Hrvatsku da što brže riješi i svoja otvorena pitanja - poglavito pojača borbu protiv korupcije uz predstavljanje rezultata. U Bruxellesu se visoki dužnosnici nisu previše dojmili nedavnim akcijama i uhićenjima vodećih ljudi u Fondu za privatizaciju, već upozoravaju da očekuju još detaljnije istrage i odlučnije akcije.

Hrvatska će se u drugoj polovici godine suočiti s još jednim izazovom, a to je predizborna kampanja koja se nažalost poklapa s ključnim razdobljem procesa pristupnih pregovora. Ne samo u doba predizborne kampanje, reforme su uvijek nepopularne, pa je pitanje hoće li u vremenima žestokih stranačkih okršaja postojati konsensus o potrebi provedbi i nastavku reformi. Povjerenik Olli Rehn savjetovao je u više navrata kako ova godina u Hrvatskoj ne smije biti samo izborna godina, već i godina reformi. Stoga i dalje ostaje najveći dio posla na Hrvatskoj, ukoliko ne želi da se nastavi s kašnjenjem ulaska u EU i dođe do ponovnog pomicanja ciljanih datuma za prijam u članstvo.