Hrvatski intelektualni krug koji strahuje od istoka i zapada

Članovi hrvatskog kulturnog kluba, kako je to formulirao jedan od njih – Hrvoje Hitrec – tvrde da se ljudi u Hrvatskoj osjećaju poniženima jer da spoj – citiramo – "bizantske politike ljevice i levantinske politike vrha desnoga centra dovodi u pitanje budućnost Hrvatske".

Taj intelektualni krug, drugim riječima, ima osjećaj kao da hrvatski narod kroz sve prisutniju suradnju sa susjednim zemljama na svim područjima i svim razinama, šibaju vjetrovi s istoka te da ih kroz vrata na koja bi Hrvatska trebala ući u Europsku uniju proždiru neki sa zapada.

Rasprava u hrvatskoj javnosti nije izostala – glavne naglaske prenosi Vid Mesarić.

U 14 točaka Izjave o stanju nacije i kulture 40-ak akademika, književnika, odvjetnika i novinara okupljenih oko Hrvatskog kulturnog kruga izrazili su zabrinutost zbog narušavanja hrvatskog jezičnog standarda, krivotvorenja povijesti, relativiziranja događaja i osoba važnih za opstanak hrvatskog naroda, neobjektivnosti kulturnih emisija i drugih, prema njihovu mišljenju, problematičnih područja. Potpise na dokument stavili su - među ostalima - Hrvoje Hitrec, Ivan Aralica, Pajo Kanižaj i Miro Međimorec, te predsjednik Matice Hrvatske Igor Zidić koji je komentirajući Izjavu naglasio da taj proglas prekida „drugu hrvatsku šutnju“ na koju on upozorava već dvije godine. Situacija oko posebnosti hrvatskog jezika, koji, upozorio je Zidić, europske institucije žele zamiješati u amalgam sa srpskim i bošnjačkim, tek je naznaka pravih problema koji očekuju Hrvatsku. «Mi smo na vriieme željeli upozoriti da treba brzo i odlučno, a ne taktizerski i oportunistički odgovarati na takve provokacije jer smatramo - ako se na njih ne odgovori odmah energično i oštro – da će se one kao zla priča, kao zla krv širiti i širiti po travi, i odjednom ćemo ustanoviti da je prekasno za mirnu raspravu» rekao je Zidić.

No, u Izjavi se upozorava i na to da područje kulture u Hrvatskoj prisvajaju isključivo predstavnici svjetonazora koji je duboko suprotan hrvatskoj kulturnoj tradiciji i koji radi na razaranju kulturnog identiteta. Na te prilično žestoke kvalifikacije osvrnuo se predsjednik hrvatskog PEN-a Zvonko Maković: «Ja ne znam da itko radi protiv hrvatskih kulturnih interesa. Dapače, onaj tko najozbiljnije radi na erodiranju kulturne tradicije, to su oni koji su se složili s ovakvom izjavom. Ta izjava je konkretan atak na hrvatsku kulturnu tradiciju. Ono što je u ovoj izjavi toliko upadljivo, to je da se tradicija gleda kao nešto izolirano i autistično te postavljeno kontra širega konteksta.“

Potpisnici izjave kritiziraju i državne institucije od kojih traže smjenu dužnosnika koje rade protiv hrvatskih interesa te ukidanje proračunske podrške projektima protuhrvatskih usmjerenja. Na takva stajališta odgovorio je ministar kulture Biškupić koji je putem medija poručio da je posebnost područja kulture upravo u tome što djeluje poticajno na različite građanske inicijative koje su ili politički ili strukovno, a ponekad i interesno motivirane. Na sumnje potpisnika Izjave o opravdanosti načina na koji se Hrvatska priprema za početak pregovora o ulasku u EU, osvrnuo se predsjednik saborskog odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Petar Selem, koji je isprva naveden kao potpisnik izjave, no to je ubrzo demantirao naglašavajući kako na sastanku nije bio nazočan, a za usmeni pristanaka ga nitko nije ni pitao. Premda se slaže s nekim zabrinutostima potpisnika teksta, ipak naglašava da je «put u Europu za koji se zalaže hrvatska državna politika, uza svu povremenu posutost trnjem jedini koji nas može izvući iz onog duhovnog prostora koji je naš pisac nazvao ‚balkanskom krčmom’»

PEN-ovac Maković, pak, smatra da je objavljivanje Izjave o stanju nacije i kulture, kao i HAZU-ove Izjave o položaju hrvatskog jezika, tempirana i prozirna igra: „Zapravo nastoje pokazati kako Hrvatski nisu sasvim autsajderi, nego kako oni mogu nekome reći ne. To je, dakako, vrlo prozirna i naivna igra jer se na taj način želi u dosluhu s gubitničkom politikom umanjiti debakl koji smo doživjeli.“ S druge strane, grupa koja potpisuje aktualnu Izjavu, prema riječima Igora Zidića, nipošto nije protiv ulaska Hrvatske u EU, nego je samo zabrinuta zbog nametnutih pravila igre. Kako se 17. ožujka – datum mogućeg početka pregovora – približava, u zraku se osjeća sve veća napetost, emocije se miješaju, a podrška hrvatskih građana ulasku u EU opada. U međuvremenu, za očekivati je da će se burne rasprave intelektualaca o spomenutim pitanjima i dalje nastaviti, no na rasplet takvih i sličnih polemika ipak će, čini se, najviše utjecati poruke koje će idućih deset dana stizati iz Bruxellesa.