1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Hrvatski mediji sve korektnije prate predizborne kampanje

Gordana Simonović19. studenoga 2004

Ususret predsjedničkim izborima u Hrvatskoj ocjena Hrvatskog helsinškog odbora da su mediji prošlu predizbornu kampanju za parlamentarne izbore odradili kvalitetno i neprofesionalno više je nego dobrodošla.

https://p.dw.com/p/9ZIK
Foto: dpa zb

Ta se ocjena nalazi u rezultatima istraživanja «Izbori u medijima – Hrvatska 2003.» što ga je uz financijsku potporu OESS-ove misije u Hrvatskoj proveo Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava. Predsjednik HHO-a Žarko Puhovski naglasio je kako je ta ocjena dodatno značajna jer su mediji, napose Hrvatska radio-televizija, zbog Pravila o postupanju elektroničkih medija bili prisiljeni jedanko vrijeme i prostor staviti na raspolaganje svim strankama i nezavisnim kandidatima što je dovelo do zagušenja programa. Pa je, primjerice, jednostatno televizijsko predstavljanje stranaka pratio tek jedan posto gledatelja: "Hrvatska ima stotinjak stranaka, točnije tri manje – dakle 97, prema posljednjem podatku koji imam, koje žive zapravo od takvog tipa televizijske demokracije - ona je više televizijska nego demokracija – i od toga što kod nas postoji potpuno nesuvisli propisi, posebice kada je riječ o izborima za predsjednika Republike. Zakon je još iz 1992. godine i on će se morati mijenjati, jer je u nekim aspektima naprosto direktno protuustavan. Prema tom zakonu televizija ima obvezu svim kandidatima dati jednaki prostor, odnosno jednako vrijeme ili jednake centimetre ako su u pitanju novine, što je besmisleno s obzirom na privatno vlasništvo nad većim dijelom medija" kaže Puhovski.

HHO smatra kako je to na određeni način dovelo do ograničenja uređivačke slobode i autonomnog djelovanja novinara, a u konačnici do blokade standardnih funkcija najmoćnijeg medija u izbornom procesu. Zbog toga se HHO zauzima za izmjene odredbi o praćenju predizbornih kampanja. S njima je suglasna i predsjednica Suda časti Hrvatskog novinarskog društva Gordana Grbić: ”Televizija sama prema određenim kriterijima treba sama napraviti plan i program praćenja predizborne kampanje, a ne da to čini netko drugi umjesto njih, naravno, uvijek politika.”

No, dok Hrvatski helsinški odbor smatra kako bi trebalo mijenjati zakone o izboru predsjednika Republike te o izboru zastupnika u Sabor, predsjednica Suda časti HND-a misli kako je za predstojeću predsjedničku kampanju dovoljno poštivati profesionalne kriterije novinske struke: ”Zato jer u Zakonu piše da je javna televizija obavezna predstaviti pod jednakim uvjetima programe. To je korektno i mislim da se to mora napraviti. Međutim, sve ono ostalo – praćenje kampanje, moralo bi se pratiti prema profesionalnim kriterijima i prema zanimanju javnosti" naglašava Grbić.

I predsjednik HHO-a Žarko Puhovski smatra kako bi u prezentaciji kandidata trebalo voditi računa o nekim, u razvijenim demokracijama potvrđenim kriterijima političkog utjecaja, jer će u protivnom doći do ridikulizacije hrvatske političke scene: ”U javnom mediju se čini jasnim da će troje kandidata, kako sad stvari stoje – gospodin Mesić, gospođa Kosor i gospodin Letica – morati dobiti više prostora jer su oni predstavnici ili kandidati parlamentarnih stranaka i jedini mogu, po svim ozbiljnim istraživanjima, dobiti više od pet ili deset posto glasova."

Predsjednik HHO-ova Vijeća za medije Božidar Novak upozorio je kako još uvijek postoje zakonske odredbe koje negativno utječu na novinarsku samostalnost. Stoga se zauzeo za očuvanje digniteta predsjedničke kampanje i jasniju regulaciju položaja medija u privatnom vlasništvu, te promicanje tolerancije i kulture dijaloga.

Za predstojeće predsjedničke izbore, četvrte od osamostaljenja Hrvatske, kandidaturu je najavilo 15-tak kandidata. Iako tek treba vidjeti koliko će potencijalnih kandidata uopće prikupiti zakonom propisanih 10 tisuća potpisa građana koji podupiru njihovu kandidaturu, postavilo se pitanje je li se zakasnilo s tom inicijativom, barem za predsjedničke izbore najavljene za 2. siječnja 2005. godine. Predsjednica Suda časti strahuje da bi to moglo otvoriti i neka druga pitanja: ”Kada dolazi u trenutku pred izbore, onda se čovjek uvijek može pitati ‘A u čijem interesu se to predlaže? Kojem od kandidata to u ovom trenutku najviše odgovara?’ Mislim da se i sa izmjenom izbornih zakona, s obzirom na promjenu Ustava i sa ovakvim prijedlozima kasni. Mislim da je to trebalo doći ranije, trebali bi ih dobro raspraviti, ali možda je ovakvu inicijativu pokrenuti bolje ikada nego nikada" smatra Gordana Grbić.

Mnoge redakcije već su počele s pripremama za praćenje predsjedničke izborne utrke. No, ako se možda pomalo i zakasnilo s inicijativama da se za te izbore radikalno mijenja način medijske prezentacije, dobro je da je ta tema otvorena. Ne samo zato jer Hrvatsku na proljeće čekaju lokalni izbori, već i zato jer takvi razgovori jačaju neovisnosti hrvatskih medija.