Hrvatski Srbi na Kosovu - s njima se gorko poigrala politika

Tradicionalna godišnja proslava obljetnice vojno-redarstvne akcije Oluja kojom je okončan rat u Hrvatskoj, održat će se kao i uvijek 5. kolovoza u Kninu. Dok se u Kninu slavi, brojni njegovi bivši stanovnici, Srbi koji su tijekom Oluje izbjegli iz Hrvatske, i danas žive u vrlo siromašnim uvjetima. Posebno je teško onima na Kosovu.

Među izbjeglicama iz Hrvatske na Kosovu je i porodica Teodora Štakora koja živi u prihvatnom centru „Varage“ na magistralnoj cesti Zubin potok – Kosovska Mitrovica. U tom selu, u privatnim kućama, uglavnom vikendicama, živi još 11 izbjegličkih obitelji iz Hrvatske. Oni su tu već 14 godina. „To su vikendice… Zimi kada napada sneg, topi se i ulazi voda u kuću. Ja na kauč metnem lavor kad pada kiša.“

Kada su dolazili na Kosovo nadali su se da će osim smještaja naći i posao. Većini su se želje i ispunile. Radili su u državnim tvrtkama, počevši od kombinata „Trepča“ do tadašnje Elektroprivrede. Ali nakon što je 1999. na Kosovu izbio rat, a kasnije došle nove prilike i neprilike, najveći broj njih ostao je bez posla. Među njima je i Tedor Štakor: „Ne radim nigde. Radio sam tu u Starom trgu u rudniku. Sada imam 11 godina radnog staža. Tražio sam penziju, kažu nemaš pravo. Dobijam pomoć od 35 evra… Ma, odakle je to dovoljno? I ne mogu da radim, bolestan sam. Bubrezi mi nisu dobro. Lečim se tu, sad bi trebalo na kontrole da idem…“

I dalje strah od povratka

Kod ovih izbjeglica sazrijeva svijest o povratku u rodnu Hrvatsku, ali uslova, kako kažu, još nema: „Oni obećavaju sve, da se vratiš i da odeš tamo… Ma, pazi: to je opština jedino bila srpska, tu nije bilo Hrvata. Sad sve Hrvati oko mene. Šta ja znam da li će da me bace u čabar, dole…“

U kolektivnom centru „Varage“ ima i djece školskog uzrasta, ali školu nemaju tu nego u susjednom Zupču, do kojeg moraju pješačiti. Nitko točno ne zna koliko je izbjeglica iz Hrvatske prije 14 godina preko Beograda upućeno na Kosovo i koliko ih je na Kosovu ostalo. Prema nekim neslužbenim podacima, u skoro svim sredinama na Kosovu, naročito tamo gdje su živjeli Srbi, bilo je smješteno njih oko 20.000. Kada su osjetili da će i na Kosovu izbiti rat, najveći broj njih je napustio ta prebivališta smjestivši se negdje u Vojvodini, zapadnoeuropskim zemljama ili Sjedinjenim Američkim Državama.

Autor: Refki Alija, Prizren

Odg.urednica: Snježana Kobešćak