Hrvatskoj trebaju reforme

«Mislim da je važno da su sva tri čelnika prepoznala hrvatski napredak», rekao je na kraju svojeg prvog posjeta Bruxellesu hrvatski predsjednik Josipović a njegovi sugovornici Van Rompuy i Barroso: «EU podržava ulazak Hrvatske u Uniju, a to će dati pozitivan znak u regiji» i « Izrazio sam osobnu i Komisijinu potporu hrvatskim naporima oko pristupanja Uniji», poručio je Barroso. Skori završetak pregovora je moguć, ali doći do cilja je vrlo zahtjevno, kaže Barroso dodajući kako je ostalo još nekoliko koraka koje treba učiniti.

Pozitivni znakovi iz Hrvatske za EU i regiju

Iz Hrvatske stižu pozitivni znakovi, poručuju europski čelnici. «Posebno pozdravljam snažan angažman predsjednika Josipovića u borbi protiv korupcije», Barroso očekuje solidne rezultate u Hrvatskoj u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije.

Josipović: Uključiti sve građane u reforme

Prihvaćanje i primjena europskih zakona je bitna kao i reforma pravosuđa te suradnja s ICTY-em (Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji).One su ključe teme u Hrvatskoj, ističe hrvatski predsjednik. «Pokušavamo uključiti sve naše građane u reforme, nastojimo imati efikasniju i modernu javnu upravu i naravno trebamo naglasiti i objasniti koje koristi će naši građani imati nakon članstva u EU».

«U potpunosti sam uvjeren da će se pristupni proces završiti na vrijeme i to ove godine kako bi završili i proces ratifikacije u potpuni ulazak Hrvatske u EU ».

Pristup EU – dvosmjerna ulica

« Pristup Europskoj uniji dvosmjerna je ulica. Unija je spremna pozdraviti Hrvatsku kao novu članicu, ali kada se završe pregovori tada i Hrvatska mora biti spremna za Europsku uniju», poručuje Barroso. Ovo nije samo posao prilagodbe zakona i provedbe reforme već i veliki posao uvjerevanja hrvatskih građana o blagodatima i koristi hrvatskog članstva u Uniji za obilne građane.

Josipovićevo obećanje

Josipović je obećao da će Hrvatska učiniti sve u provedbi reformi kako bi postala članica Unije. Posebice oko poglavlja 23 koje traži reformu pravosuđa i javne uprave, suradnju s Haaškim sudom, rješavanje manjinskih prava te drugih važnih pitanja.

Hrvatska shvaća važnost dobrih odnosa sa Srbijom, i Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Slovenijom. Josipović je najavio otvaranje nove stranice u odnosima sa susjedima uključujući i suradnju u gonjenju te suđenja organiziranom kriminalu i ratnim zločinima. Isto tako Josipović je primjetio da EU shvaća ozbiljnost stanja u BiH.

Hrvatska će primjeniti sve europske zakone oko konkuretnosti, a isto tako se trudi oko dobrog susjedstva i regionalne suradnje prije svega s BiH, Srbijom, Crnom Gorom i Slovenijom.

Josipović je najavio skore daljnje korake u regionalnoj suradnji ukazujući na sastanke slovenskih i hrvatskih premijera s najvišim predstavnicima Srbije.

Ne ostavljati probleme narednim generacijama

«Mislim da ova generacija političara nema pravo probleme koji su nakupljeni među svim državama regije ostaviti narednoj generaciji», poručio je Josipović. Provedba reformi u Hrvatskoj nije važna samo zbog toga što Hrvatska želi u EU, već jednostavno zato što su Hrvatskoj reforme potrebne. «Hrvatskoj trebaju reforme. Hrvatsko društvo mora transformirati Hrvatsku u modernu državu primjenjujući vrijednosti koje su prihvatile europske države», rekao je Josipović i nastavio: «Vrlo sam pozitivan i optimist kad je riječ o hrvatskom putu u EU i zbog toga što uživamo punu potporu i predsjednika Barrosa i Europske komisije ».

Globalna kriza neće se odraziti na hrvatski pristup Uniji

« Nitko nije pošteđen posljedica globalne krize, ali za Hrvatsku ostaje provedba reformi kako bi bila konkuretna na europskom tržištu », mišljenja je na kraju predsjednik Barroso. Sličnog je mišljenja i njegov kolega Van Rompuy: «Globalna financijska kriza ozbiljno je pogodila i hrvatsko gospodarstvo, ali vjerujemo da se to neće odraziti na hrvatski pristup Uniji», bio je optimističan Van Rompuy.

I na kraju predsjednik Josipović je iznio jednu malu prognozu: «Ako sve bude išlo kako treba, ako završimo pregovore u ovoj godini tada bi trebali ući u EU 2012, ali nemojmo licitirati datumima. Što prije napravimo što nam je zadaća, to ćemo prije ući u Europsku uniju».

Autor : Alen Legović, Bruxelles

Odg. ur.: Snježana Kobešćak