1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

I Greenpeace špekulira na burzi

Stephanie Höppner/Dunja Dragojevic16. lipnja 2014

Jedan djelatnik međunarodne organizacije za zaštitu okoliša Greenpeace rizično je mešetario na burzi - i izgubio 3,8 milijuna eura koje je organizacija dobila od donacija. To bi moglo ozbiljno uzdrmati njezin ugled.

https://p.dw.com/p/1CJHl
Burza u New Yorku
Foto: picture-alliance/dpa

Bilo da je riječ o prosvjedima protiv Gazproma, Shella ili lova na kitove, organizacija za zaštitu okoliša Greenpeace uvijek se pobrine za akcije koje pune naslovnice novina širom svijeta. Iza toga stoji formula: više pozornosti javnosti znači i više donacija. Ali vijesti s kojima od ove nedjelje Greenpeace puni stranice novina sigurno se puno manje sviđa aktivistima za zaštitu prirode. U njima stoji da je Greenpeace "kockao". Konkretno se radi o tome da je jedan djelatnik centrale u Amsterdamu ulagao novac na burzi špekulirajući o vrijednosti eura - i tako izgubio 3,8 milijuna eura. Još se ne zna koliki je u tome udio njemačkih donacija. Zna se, međutim, da je prošle godine preko pola milijuna ljudi u Njemačkoj doniralo novac Greenpeaceu za projekte poput zaštite Arktika od bušenja u potrazi za naftom i borbe protiv nuklearnih elektrana i termoelektrana. "Špekulant" iz financijskog odjela Greenpeacea odmah je otpušten.

Njemački ogranak organizacije za zaštitu okoliša je odmah reagirao. Priopćeno je da je "velikom greškom" u Greenpeace Internationalu nastala šteta u visini od 3,8 milijuna eura: "Izrazito nam je žao zbog toga i želimo se duboko ispričati našim donatorima." Šef odjela za komunikaciju s javnošću Michael Pauli je za DW rekao da je otpušteni djelatnik prekršio postojeća pravila te priznao i da su zakazali mehanizmi kontrole u Greenpeace Internationalu, ali je ustvrdio kako se "ne radi o kockanju".

Prosvjed protiv atomskih elektrana
Prosvjed protiv atomskih elektranaFoto: picture-alliance/dpa

Nejasne granice

U osnovi milijunskog gubitka je, međutim, jedan drugi, načelni problem. Centrala Greenpeacea u Amsterdamu posluje s eurima, dok lokalni uredi širom svijeta posluju s nacionalnim valutama. Shodno tome ovisno o kretanju tečaja Greenpeace bilježi gubitke ili dobitke. "Svake se godine Greenpeace International bori s tim oscilacijama u tečaju", kaže Pauli. Suprotno uvriježenoj praksi 2013. godine su se u toj organizaciji za zaštitu okoliša odlučili agirati drukčije i kupovati novac po fiksnom tečaju - što se ispostavilo kao greška.

I Hansjörg Elshorst, dugogodišnji direktor organizacije za razvojnu pomoć GTZ i jedan od osnivača Transparency Internationala ne smatra ovakvo novčano poslovanje Greenpeacea - unatoč kritici koja se može čuti sa svih strana - krivim i da je ono za osudu. "I ja sam od svojih djelatnika očekivao da razumno ulažu novac - ne špekulativno rizično, ali ipak tako da on ne izgubi na vrijednosti ili da se čak ta vrijednost poveća", kaže Elshorst u razgovoru za DW. On priznaje, međutim, da su glavni problem kod takvih operacija "nejasne granice između ulaganja novca i špekuliranja koje zaslužuje kritiku."

Potrebna veća transparentnost poslovanja

Humanitarne organizacije u financijskom biznisu - mnogima se to čini kao paradoks. Ali upravo je to proklamirani cilj nekih nadzornih odbora zaklada prema maksimi: treba poslovati pozitivno. A to u vremenima niskih kamata znači ne parkirati novac na nekom računu nego ga barem oročiti ili čak uložiti u nekih portfelj dionica. "Ja bih općenito preporučio donatorima da ozbiljno prouče poslovne izvještaje - mnogi od njih su 'vizitka' koja puno govori o pojedinim nevladinim organizacijama", kaže Burkhard Wilke iz instituta za provjeru humanitarnih organizacija DZI.

Prosvjedna akcija protiv atomske elektrane
Spektakularne akcije zaštitni su znak GreenpeaceaFoto: Bente Stachowske/Greenpeace/Maxppp/Fessenheim/dpa

Još uvijek ima puno nejasnoća u vezi s funkcioniranjem organizacija koje skupljaju milodare. Zato bi nevladine organizacije trebale otvorenije tretirati svoj način poslovanja, kaže Wilke. "Uočavamo da još uvijek ima puno pretjeranih rezervi i suzdržanosti jer se te organizacije boje da će izgubiti povjerenje ako otkriju kako ulažu novac."