I kompjutori krivi za promjenu klime

Ugljični dioksid nastaje osobito iz fosilnih izvora energije, ugljena i nafte, koji zadovoljavaju čovjekovu sve veću potrebu za energijom. I potrebu za prijevozom s jednog kraja svijeta na drugi, bilo automobilom bilo zrakoplovom.

Prema jednoj nedavno objavljenoj studiji kompjutori su krivi za isto toliko ugljičnog dioksida kao i sav civilni zračni promet. Ali, dok se odavno ukazuje na negativne posljedice zračnog prometa za klimu, štetne posljedice korištenja kompjutora uglavnom se ignoriralo. Barem u širokoj javnosti. U industriji se, ipak, već godinama razmišlja o tomu kako proizvoditi kompjutore koji će imati manje negativne posljedice za okoliš i kako smanjiti njihovu potrošnju struje.

«Zeleni PC» manje štetan za okoliš

Među prvima u Njemačkoj je s tom temom u javnost izašla tvrtka Fujitsu-Siemens. Još 1993. je na tržište izašla takozvanim «zelenim PC-om», koji je bio manje štetan za okoliš. Potrošači, međutim, nisu pokazali veće zanimanje pa se ni proizvođač više nije osobito trudio oko promicanja te teme, kaže menadžerica Fujitsu-Siemensa Corinna Kammerer:

«Mislilo se jednostavno da potrošača više zanima količina bitova i bytova, a usput se spominjalo da taj proizvod ujedno štedi energiju. Marketing je građen - ne na «zelenom valu», nego na tehničkim kvalitetama. Bilo je možda tehničkih zaljubljenika koji su se veselili novom proizvodu, ali gledajući ukupni marketing tu je premalo učinjeno.»

Tvrtke savjesnije od običnih korisnika

U posljednje vrijeme držanje se, ipak, promijenilo. U međuvremenu postoje različite medalje i oznake kvalitete koje se dodjeljuju proizvodima koji osobito vode računa o zaštiti okoliša. Gotovo sve veće tvrtke u toj branši imaju odjele za zaštitu okoliša, a i u reklamnim porukama se ciljevito ukazuje na manju štetnost proizvoda za okoliš. Danas je lakše nego ranije potrošaču skrenuti pozornost na to da neki proizvod ne sadrži štetne materijale ili da troši manje struje.

«Na području bussinesa to se već godinama honorira, pa i traži. Ali, kod običnih potrošača je godinama vrijedila parola da je dobro ono što malo košta. Tako dugo dok cijene struje nisu bile tako visoke da se to osjetilo na vlastitom novčaniku, kod običnih potrošača je tendencija bila prema većoj snazi, prema većoj brzini kompjutora. Ali, u međuvremenu i obični potrošač vidi da su računi za struju previsoki i žele imati kompjutore koji manje troše.»

Moguće znatno smanjiti potrošnju struje

Štedljivijim elementima u izgradnji kompjutora može se uštedjeti do 40 posto struje. Već kod uključenog standby-modusa obični kompjutori troše 70 do 80 watta, kod novog takozvanog «zelenog kompjutora» ta je potrošnja upola manja.

Hoće li to potaknuti kupca da se odluči za «zeleni kompjutor» ostaje upitno. Jer, primjerice unatoč diskusiji o promjeni klime u posljednje vrijeme je porasla prodaja automobila koji puno troše. I kod kompjutora potrošač očito više vodi računa o vanjskom izgledu nego o štetnosti za okoliš. Osim toga kompjutori koji manje troše nužno su skuplji:

«Ako se upotrijebi transformatore s 80-postotnom učinkovitošću, oni su skuplji. To se ne može nadoknaditi uštedom na nekom drugom dijelu kompjutora i ostaviti istu cijenu. Dakle, što je veća učinkovitost transformatora, to skuplji je PC.»

Za dvije-tri godine ta bi se razlika u cijeni mogla uštedjeti na struji, smatra Corinna Kammerer, ali ni ona ne vjeruje da to može potaknuti veći broj potrošača da kupuju skuplje kompjutore.