Financijska kriza u Moldaviji

Premijer Chiril Gaburici je predbacio moldavskim političarima da su ga ostavili na cjedilu dok državi prijeti financijski krah. Bez dogovora s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) nemoguće je, rekao je, spriječiti bankrot Moldavije. MMF, pak, prije potpisivanja sporazuma traži likvidaciju triju moldavskih banaka (Banca de Economii, Banca sociala i Unibank) koje su upletene u skandal oko nestanka gotovo jedne milijarde dolara. "Bez sporazuma s MMF-om nam prijeti državni bankrot. Moramo pomno prekontrolirati broj državnih službenika", rekao je Gaburici.

Gaburicijev ultimatum

Delegacija MMF-a se očekuje u Kišinjevu 15. lipnja, dan nakon lokalnih izbora u Republici Moldaviji. Više predstavnika vladajućih stranaka je odlučno odbacilo opciju zatvaranja tri spomenute banke. Premijer Gaburici je ukazao na činjenicu da nisu samo te tri banke problematične, već da velike brige zadaju raširena korupcija i generalna kriza. U otvorenom pismu moldavskom predsjedniku i parlamentu Gaburici je zatražio trenutnu ostavku guvernera Nacionalne banke i glavnog državnog odvjetnika. On ih optužuje da su u bankovnom skandalu postupali "sumnjivo i neprimjereno". Ukoliko ta dvojica u roku od mjesec dana ne podnesu ostavku, napisao je Gaburici, on će to sam učiniti. Predsjednik parlamenta Andrian Candu je reagirajući na ovo otvoreno pismo predbacio premijeru da je državnom vodstvu javno postavio ultimatum i time potkopao institucionalnu komunikaciju. Protuustavno je, rekao je Candu, da jedan premijer postavlja ultimatum šefu države i predsjedniku parlamenta.

I druge banke umiješane u mutne poslove?

Gaburici se, pak, brani da mu nije preostao nikakav drugi izbor ako će se "u cijeloj stvari nešto pokrenuti" i ako će se ukazati na rizik koji prijeti Republici Moldaviji ako propadnu pregovori s MMF-om. "Uskoro se održavaju lokalni izbori, svi političari su u predizbornoj kampanji. Ja ovdje stojim sam i pokušavam pripremiti sastanak s delegacijom MMF-a. Ali za sada nema pomaka - ni kod Državnog odvjetništva niti kod Nacionalne banke", kazao je vidno razljućeni Gaburici.

Stefan Creanga, član Odbora za financije u moldavskom parlamentu, u međuvremenu je od Nacionalne banke zatražio da provjeri sve banke. Creanga sumnja da su i banke Moldindconbank, Moldova-Agroindbank i Victoriabank umiješane u mutne poslove.

Prema mišljenju financijskih stručnjaka u Kišinjevu, državni bankrot Moldavije ne bi imao za posljedicu samo otkaze i neplaćanje državnih plaća i mirovina, već bi doveo u pitanje i implementaciju Sporazuma o pridruživanju Europskoj uniji koji je potpisan prošle godine.

Bankrot bi donio još veće siromaštvo

Bivši moldavski ministar financija Mihai Manole je u razgovoru za DW rekao kako bi državni bankrot moldavsko stanovništvo bacio u još veću bijedu. On bi, rekao je, pogodio sva tržišta i kompletnu trgovinu. "U rujnu prošle godine smo i ratificirali taj sporazum", podsjeća Manole. On Moldaviji daje tri godine vremena da provede reforme i prilagodi zakonodavstvo u bankarskom sektoru i uopće u finacijskom sektoru. "Sada se sve to dovodi u pitanje ako odnosi s MMF-om ostanu blokirani", kaže bivši ministar.

Očekuje se da će do kraja ove godine inozemni dug Republike Moldavije porasti na 100 posto BDP-a. U svibnju je MMF već korigirao prognoze za ovu zemlju - na dolje. Stručnjaci očekuju da će očekivani gospodarski rast od 3,5 posto biti za jedan posto manji, a da će se državni dug povećati za 52 posto. To bi bio najveći rast duga neke države srednje i jugoistočne Europe i iznosio bi 48 posto BDP-a. Prošle godine je iznosio 31,5 posto.

MMF je prije dvije godine stavio odnose s Moldavijom "na led", jer vlada u Kišinjevu nije ispunjavala uvjete definirane u ugovoru.