Kinderbuch Gender

Prodavačica i vlasnica berlinske knjižare za djecu "Libelle" Inga Karbstein pomalo suzdržano izvlači jednu knjigu s police. "Zaista sam bila šokirana kada sam vidjela ovo izdanje. Kič s neviđeno trivijalnim ilustracijama: roze i ružičasto-zlatne zvjezdice, ponegdje se nađu i srebrne. Tu su i konji, ali nisu lijepo nacrtani nego izgledaju banalno. Na početku sam zaista bila šokirana. Još nisam uspjela pročitati jednu takvu knjigu, ali sam primjetila da veliki broj djevojčica voli ovo izdanje", kaže Inga Karbstein.

"Sternenschweif" ili "Zvjezdani rep" - tako se zove ova popularna lektira koju, pomalo nerado, prodaje Inga Karbstein. Ona već četiri godine vodi knjižaru za djecu i mlade u Berlinu. Police s knjigama su sortirane s puno ljubavi, tu su knjige za malu djecu, za djecu od osam godina, za djevojčice, za mlade… "Klasična literatura za mlade je poprilično tamno dizajnirana, često sa čudovištima. Poneki dječaci rado čitaju "Scream Street" ("Vrisak ulice"), na čijem omotu se nalaze mumije. Ta izdanja izgledaju avanturistički i namijenjena su dječacima", objašnjava vlasnica knjižare. Ona se ne osjeća baš ugodno dok iznosi te podatke. Međutim, to je njezin posao i ona zna da tako funkcionira prodaja knjiga. Ona često promatra male kupce koji ciljano traže ružičasto ili crno obojene omote.

"Ne želim da me vide s tom knjigom"

Dizajn korica od presudnog je značenja kod dječjih knjiga, čak više nego kod beletristike, kaže Ulrich Störiko-Blume, glavni urednik u izdavačkoj kući "Hanser Kinderbuch". "Ružičasto je definitivno boja za djevojčice. Ako je knjiga s tematikom za djevojčice, onda je sasvim u redu da je u ružičastoj boji. Ali ako bi ta knjiga mogla biti zanimljiva i dječacima i ako je omot ružičast, onda zahtjevam da se to promijeni. To se možda nekome sviđa i estetski je u redu, ali riječ je simboličnoj boji i dječaci onda kažu: Ne želim da me vide s tom knjigom", kaže Ulrich Störiko-Blume.

Dječaci su važna publika za izdavačke kuće iako statistika pokazuje da oni sve manje čitaju. Samo trećina mladih čitatelja je muškog roda. Upravo zbog toga u izdavačkim kućama razmišljaju na koji način da ih privuku. Naravno da ukus roditelja igra veliku ulogu kaže, Inga Karbstein. "Nekoliko dječaka je došlo kod nas i tražilo knjige za djevojčice, ali roditelji su se žestoko pobunili zbog takvog izbora. Naš dojam je da se dječacima teško odlučiti i da se oni više prisiljavaju da čitaju samo određene knjige. To je ista priča kao s oblačenjem. Sasvim mali dječaci rado bi nosili sjajne, ružičaste cipele, ali ih nikad ne dobiju", kaže Inga Karbstein.

Zastarjela podjela na ružičasto i plavo

Inga Karbstein ponekad ne može vjerovati do koje mjere je ukorijenjena podjela na spolove kada je o kupovini knjiga riječ. Ova tema je vrlo zanima i upravo zato je bila šokirana kada je njezina kćerka izabrala knjigu o - princezama. Inga Karbstein kaže da je sreća u tome što su vrlo često samo omoti knjiga ružičasti, dok su sadržaji prilično uvjerljivi.

Ipak, Regina Pantos, predsjednica Radne skupine za književnost za mlade, ne razumije zašto se izdavači odlučuju za simbolične boje. "Mislim da je strašno to što se literatura za djecu dijeli na plavu i ružičastu. To je jednostavno zastarjelo. Ružičaste knjige o princezama, plave o gusarima – ta podjela počinje s djecom od godinu dana. To je unazađivanje i to zaista ne mora tako biti. Mislim da se radi o zabludi izdavača koji misle da se trebaju posebno fokusirati na spolnu podjelu čitatelja. Nekada je to bilo drugačije, i opet će biti drugačije. Međutim, kada netko doživi uspjeh na tržištu s knjigom za djevojčice koja ima ružičasti omot, onda ga svi slijede", ukazuje Regina Pantos.

Pri tome, izdavači knjiga za djecu i mlade uopće nemaju razloga za takvu poslovnu politiku. Naime, prodaja knjiga za male čitatelje vrlo je stabilna. Od cjelokupne zarade od prodaje knjiga, čak 15 posto otpada na knjige za djecu i mlade. I to će sigurno tako biti i ubuduće, čak i ako se izdavači odluče odreći klišeja.

Autorice: Nadine Wojcik / Željka Bašić-Savić

Odg. ured: Andrea Jung-Grimm