300611 Jubiläum Bücher-Fernleihe Inhaftierte

Za čitanje mnogi danas jednostavno nemaju mnogo vremena. Radni tjedan je dug, vikend prođe prebrzo i knjiga na noćnom ormariću ostaje neotvorena. Malo je drugačija situacija u zatvorima. Tamo vremena ima napretek. Mnogi upravo ovdje, u zatvoru steknu naviku čitanja. No zatvorske knjižnice, tamo gdje uopće postoje, su premale i preslabo opskrbljene, tako da revni čitači vrlo brzo potroše svo zanimljivo štivo. Upravo zbog tog problema u Njemačkoj postoji servis koji se brine da zatvorenicima diljem zemlje na raspolaganju stoji više naslova.

Imaginarni svjetovi

Potreba čitatelja za uranjanjem u neke druge svjetove poznata je i i izvan zidina zatvora. No ovdje, u svijetu skučenom na nekoliko kvadratnih metara, ta je potreba još izraženija. Ronald, žitelj kaznionice u Dortmundu trenutno se nalazi u Kabulu. Ali samo u mislima. Pritom mu pomaže roman "Puštač zmajeva" afganistansko-američkog autora Kaleda Hoseinija. Ronald je pogledao i višestruko nagrađivan film o životu dvojice tinejdžera u Kabulu u sedamdesetima.

No knjiga je ipak nešto drugo. "Čitati knjigu je ipak nešto drugo nego gledati film. Odnosi su puno dublji. Čitanje mi skreće pažnju sa svakodnevice, pomaže mi kako bih uronio u neki drugi svijet". No putovanje kroz prostor i vrijeme je imaginarno: Ronald ipak ostaje u svojih sedam kvadratnih metara s umivaonikom, nužnikom, krevetom i TV prijemnikom. I sve to iza rešetaka. Svijet u koji Ronald tako rado uranja je iza zatvorskih zidova.

Tražene stručne knjige s područja prava

Pomoć na svojim imaginarnim putovanjima Ronaldu i stotinama drugih žitelja kaznionica diljem Njemačke stiže iz obližnje dortmundske četvrti Dorsfeld. Tamo se usred jedne industrijske četvrti nalazi udruga "Umjetnost i književnost za zatvorenike". Na čelu ove dobrotvorene organizacije stoji umirovljenica Helga Römer. Njezin glavni posao se sastoji od sortiranja knjiga koje svakodnevno doniraju građani diljem Njemačke. Jer nije baš sve što ljudi poklone prikladno za čitače s onu stranu rešetaka. "Ima tu puno ženskih romana, to nam beš ne treba previše, no njih možemo lako prodati", kaže Helga.

Njezina udruga se financira kroz donacije i prodaje doniranih knjiga koje se ne uklapaju u čitalački profil "mušterija" ove organizacije. Na cijeni je posebice stručno štivo i to s područja prava. "Traže se prije svega komentari zakona o izvršenju kaznenih mjera. Zato smo i sakupili mnogo knjiga iz ovog područja. Na drugom mjestu je tzv. zatvorska literatura, dakle romani o poznatim zatvorenicima ili romani koje su napisali sami zatvorenici", kaže Helga.

Stručna literatura je podijeljena u 24 grupe. Tu ima svega: od matematike preko tehnike do umjetnosti. Fundus ove neobične knjižnice obuhvaća preko 40.000 naslova. Godišnje na adrasu udruge "Umjetnost i književnost za zatvorenike" stigne preko 2000 zahtjeva za iznamljivanjem. I to putem pošte jer je zatvorenicima onemogućen pristup internetu. Izbor u knjižnici ove udruge je jednostavno veći nego u zatvorskim knjižnicama. I u zatvoru u Dortmundu postoji knjižnica no sa svojih 4.000 naslova je mnogo manja od "knjižnice na daljinu".

O tomu što najbolje prolazi kod zatvorenika najbolje je upućena Yvonne Glowa koja je zadužena za dortmundsku zatvorsku knjižnicu."Zatvorenici najradije posuđuju akcijske, krimi ili povijesne romane. I naravno stručne knjige s tekstovima zakona", kaže Glowa. Iako je izbor manji, zatvorska knjižnica ipak posjeduje jednu malu prednost u usporedbi s bolje opskrbljenom knjižnicom izvan zatvorskih zidina. Ovdje se knjiga, kako primjećuje Ronald, može dobiti odmah.

Život za knjigu

Ronald svojim izgledom ali i prijašnjim životom odgovara stereotipu zatvorenika: duga kosa, istetovirane ruke. Ovaj 46-togodišnjak je prije nego što je dospio u zatvor živio životom normalnog građana, radio je kao vozač kamiona, imao obitelj, zanimao se za motocikle. I tada se dogodio preokret: Ronald je za sudjelovanje u pljački dobio četiri godine zatvora. Pitanje krivnje ili nevinosti izvan zatvorskih zidina ne predstavlja mnogo.

Tako se ni predsjednica udruge "Umjetnost i književnost za zatvorenike" ne razbija glavu o moralnoj dimenziji pomaganja osobama koje su počinile zločine. "Ono što mi ovdje pokušavamo jest pomoći zatvorenicima. Jedino što znamo je to da su oni tamo gdje jesu a zašto su tamo, to nas ne zanima. Na kraju krajeva, u presudi ne stoji da osuđenik ne smije čitati", pragmatična je Helga Römer.

Za svoj angažman Helga Römer ne dobiva nikakvu naknadu. Dapače jedan dio rada udruge "Umjetnost i književnost za zatvorenike" umirovljenica financira iz vlastitog džepa jer, kako kaže, želi pomoći svima koji bi htjeli čitati ali sami ne mogu doći do knjiga. Najveća nagrada su joj pisma zahvalnih "mušterija" čiju strast za čitanjam i Helga sama dijeli.

"Ni ja sama si ne mogu zamisliti život bez čitanja": Za svoje zasluge Helga Römer je nagrađena odličjem za zasluge SR Njemačke.

Autorica: Olga Kapustina (N. Kreizer)

Odg. ur.: S. Kobešćak