Idete u knjižnicu? Posjetite Google!

Google želi digitaliziriti sve one knjige kod kojih je istekao zakonski rok zaštite autorskih prava, koje se praktično slobodno mogu koristiti i reproducirati: radi se o preko milijun knjiga koje će nakon digitalizacije moći «skinuti» s interneta. O razlozima zbog kojih se Bavarska državna knjižnica odlučila na suradnju s američkom firmom zamjenik glavnog direktora Klaus Cèynova kaže: «Mi očekujemo da će taj projekt izuzetno podići našu reputaciju kao međunarodne istraživačke biblioteke. Mi nemamo specifične mušterije, znači da mi ne opskrbljujemo samo jednu visoku školu ili komunu, već u principu želimo biti dostupni svim znanstvenicima, studentima i sve ljude koje zanima obrazovanje u cijelom svijetu. Zbog toga je za nas internet, koliko god to paradoksno zvučalo, kvazi «prirodni medij».»

Bavarska državna biblioteka je prva njemačka biblioteka koja sudjeluje u projektu «Google Book Search». U svijetu je u njega uključeno 15 knjižnica, između ostalih i one najpoznatije u Harvardu, Stanfordu ili Oxfordu. Google želi digitalizirati što je moguće više knjiga na što je moguće više jezika. Korisnici usluiga Bavarske državne biblioteke podijeljenog su mišljenja oko te nakane: «To je dobra ideja, sve će biti mnogo jednostavnije kada se od kuće može raspolagati tim materijalima, to je OK.» «U svakom slučaju neće škoditi, ja ću svejedno i dalje ići u biblioteku, na ekranu ne mogu prelistavati po knjigama i preletati njihov sadržaj. Tu i tamo ću koristiti internetske mogućnosti, ali samo za sitnice, ne i za cijele knjige.»

Cilj digitaliziranja knjiga ionako nije pružanje mogućnosti korisnicima da na ekranima svojih računala čitaju kompletne knjige, kaže Jens Redmer, voditelj Googleova projekta za Europu: «Ovaj program Google Book Search nije zamišljen tako da nadomješta knjige ili da bude zamjena za knjige. On bi trebao pružiti mogućnost da se neka knjiga nađe, princip je sličan tražilici Googlea. Znači, cilj nije da korisnici čitaju cijele knjige, veća da ih najprije nađu i da im se pruži informacija gdje knjigu mogu kupiti ili gdje tu knjigu mogu konzumirati.»

Digitalizacija će puno koštati: otprilike 40 eura za knjigu od 300 stranica. Taj novac javne institucije poput biblioteke nemaju. Ali Google ima: dok bi biblioteci trebalo i do 40 godina da digitalizira sve planirane knjige, Googleu će trebati samo pet godina za digitalizaciju svih onih naslova kod kojih je istekao zakonski rok zaštite autorskih prava. U Americi je Google digitalizirao čak i one knjige koje posjeduju autorska prava i Američko udruženje pisaca tužilo je internetskog diva. Iako se na tužbu u Googleu reagira opušteno, iz nje je nešto i naučeno, firma je postala opreznija i ne govori previše u javnosti o projektu digitalizacije knjiga iz Bavarske državne biblioteke. Ne zna se ni kada će ni s kojim knjigama započeti taj proces. Bavarska biblioteka i sama već pet godina uz potporu Njemačkog društva istraživača digitalizira svoje knjige. Suradnici biblioteke sjede za velikim skenerima, i stranicu po stranicu skupocjenih knjiga prebacuju u digitalni oblik. Digitalizirati se može praktično sve: materijali svih veličina i starosne dobi, od malih knjižica do velikih karata.

Kritičari Googleu predbacuju da u procesu digitalizacije neće pretjerano paziti na knjige kao što to rade stručnjaci biblioteke dok sami skeniraju. Klaus Cèynova iz Bavarske državne knjižnice nije tako skeptičan: «U stvari Google ima relativno visoke konzervatorske kriterije, to nisu kriteriji na koje mi ne možemo utjecati to su kriteriji koji su doneseni u suradnji s bibliotekama i kriteriji koje se kontinuirano dorađuje. Mi se uopće ne brinemo da će se naše knjige uništiti.» Baš suprotno, tvrdi Cèynova: digitalizacijom se mnoge knjige može spasiti od propadanja. Digitalizacija nije nešto što može nadomjestiti prelistavanje i čitanje papirnatih verzija, a biblioteke će i ubuduće biti mjesto znanstvenog i kulturnog susreta.