1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ilegalni boravak, legalno školovanje?

20. siječnja 2006

U Njemačkoj svako dijete ima pravo na školovanje, no za djecu izbjeglica to načelo često ne vrijedi. Za djecu s priznatim statusom azilanata nema problema. Ali što je s djecom koja ilegalno žive u Njemačkoj? Ona nemaju riješen status boravka pa je i pohađanje škole za takvu djecu nesigurno.

https://p.dw.com/p/9Ztw
Djeci izbjeglica u Njemačkoj nije zajamčena nastava.
Djeci izbjeglica u Njemačkoj nije zajamčena nastava.Foto: dpa - Bildfunk

Budući da je politika obrazovanja stvar Saveznih zemalja, propisi u njima se razlikuju, a tako i postupak pojedinih škola. Tako recimo postoje škole koje prijavljuju ilegalne učenike vlastima. No, Marianne Demmer iz Sindikata odgoja i znanosti poznaje i pozitivne signale: “Osobito dobrima smatramo primjere kao recimo one u Freiburgu ili Münchenu, gdje je i od strane gradskog odbora dat jasan signal upravama škole da ne provjeravaju boravišni status djece, već da prihvaćaju svako dijete.“

I Konferencija ministara kulture Saveznih zemalja izjasnila se za to da se svoj djeci omogući školska izobrazba, bez da se provjerava boravišni status. Među još oko 190. tisuća ljudi koji su pod tzv. duldungom, znači- njihov boravak u Njemačkoj se tolerira, na ljestvici boravišnih statusa stoje i oni bez ikakvog statusa. Ti ljudi u Njemačkoj nemaju nikakvo pravo boravka i u smatraju se ilegalnima. Prema navodima odvjetnika Ralfa Fodora, u Njemačkoj živi ilegalno između 500.000 i jednog milijuna takvih osoba bez statusa. Oni dolaze iz svih strana svijeta, često upravo u Njemačku. Ta je zemlja zbog svoje središnje pozicije u Europi pogodan smjer za ljude iz Istočne Europe, no sigurno da dolaze i iz Afrike, Azije ili drugih strana svijeta.

Često upravo osobe koje su pod “duldungom”, ili pak roditeli koji ilegalno zive u Njemačkoj, ne šalju djecu u školu iz straha da ih vlasti ne otkriju i da ne budu protjerani, objašnjava Demmer. “Mora se shvatiti da čak i djeca koja imaju legalan status, ali samo tzv. Duldung, žive u neprestanom strahu da će biti protjerana zajedno sa svojim roditeljima.”

Ta permanentna nesigurnot opterećuje djecu. K tome se dodaju i često loše poznavanje njemačkog jezika, a također i nedovoljna briga o djeci, kao i tretman traumatizirane djece, smatra Sindikat nastavnika. Tako nije ni čudo da mnoga djeca izbjeglica ne uspijevaju završiti školu, smatra Sindikat, te ujedno zahtijeva bolju brigu o traumatiziranima, opće pravo na školsko obrazovanje za sve izbjeglice, neovisno o boravišnom statusu i ukidanje kontrole boravišnog prava od strane škola.

Znači, pohađanje škole za djecu izbjeglice nije osigurano. Ono s jedne strane ovisi o Zakonu određene Savezne zemlje i želji školskih vlasti, a s druge strane o boravišnom statusu pogođenih. No, njemačka Vlada o tom problemu šuti. Tako se Savezno Ministarstvo i Savezna služba za migraciju i izbjeglice nisu htjeli o tome izjasniti.