1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

INA prodaje dionice

16. studenoga 2006

Najveća hrvatska kompanija, naftni koncern INA priprema se za odlazak na burzu. Dionice su ponuđene i građanima, a tom je prilikom i hrvatski predsjednik Mesić spontano izjavio kako je "to dobra investicija". Ta bi izjava za nekog njegovog kolegu sa zapada predstavljala skandal.

https://p.dw.com/p/9ZLH
Koliko vrijedi INA?
Koliko vrijedi INA?Foto: AP

Navala na Inine dionice tolika je kao kada se nešto prigodno besplatno dijeli, primjerice besplatni obrok ili jabuke u predizbornoj kampanji. Pa, otkud toliko zanimanje građana, napose umirovljenika koji su najviše navalili prijaviti kupnju dionica po zasad predloženoj cijeni od 1400 do 1900 kuna za jednu dionicu? Dijelom je to zbog poziva i reklamiranja Vlade, koja je stavila 15 posto dionica iz državnog portfelja na ponudu građanima, a dijelom i posljedica nedavnog rasta Plivinih dionica zbog Baar-Actavisove utrke. No, evo kako sami građani objašnjavaju svoj zainteresiranost: "Smatram da je bolje na taj način uložiti nego držati u banci... Mislim da je INA jedna respektabilna tvrtka koja vjerojatno neće donijeti gubitak nego eventualno dobitak...Logično je da očekujem zaradu, inače bi bilo malo bedasto..."

Devize u dionice

Nezavisni ekonomist Mladen Vedriš kaže kako se u analizi zainteresiranosti građana ne smije zaboraviti jedan značajan podatak: "Građani na svojim deviznim računima imaju, čitavo to vrijeme, između 10 i 15 milijardi dolara i vrlo vjerojatno dobar dio njih je čekao neku sigurnu šansu da to, umjesto vrlo niske kamatne stope na depozite, pretvori u ovakvu neku aktivniju poziciju."
U prvoj fazi privatizacije INA-e, mađarska je kompanija MOL kupila 25 posto plus jednu dionicu, 7 posto dionica namijenjeno je za braniteljski fond, a Vlada je prije iznošenja INA-inih dionica na Londonsku i Zagrebačku burzu odlučila ponuditi hrvatskim državljanima da za maksimalno 38 000 kuna kupe dionice po pravu prvenstva. Rok za iskazivanje interesa je 23. studenog, a četiri dana kasnije istječe rok za inozemnu i institucionalnu zainteresiranost. Potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo Damir Polančec pojašnjava: "Mogu, naravno, ponuditi i iskazati i želju za kupnju i više dionica, odnosno u većoj vrijednosti od tih 38 000 kuna. Do tog iznosa imaju pravo prvenstva, a ponude iznad 38 tisuća kuna ulaze u rang sa ponudama institucionalnih ulagača."

Cijena još nije poznata

Dva tjedna nakon isteka roka za podnošenje ponuda za INA-ine dionice Vlada će utvrditi točnu cijenu te, ovisno o zainteresiranosti građana, odlučiti hoće li i povećati ponudu dionica. Na pitanje što zapravo Vlada želi postići ovom prodajom svog udjela u vlasništvu INA-e, potpredsjednik Polančec je odgovorio: "Moram reći da imamo dva cilja koja želimo postići ovom javnom ponudom. Prvi je da se iskaže solidan interes hrvatskih građana, a drugi je da se postigne relevantna cijena, dakle vrlo solidna cijena. Ja sam uvjeren da ćemo oba ta cilja uspjeti i realizirati."
Procjene su da će se od ove prodaje državnog udjela u INA-i u proračun sliti oko tri milijarde kuna. Zainteresiranost građana potiču i banke koje nude kredite za kupnju dionica, a RBA čak svojim klijentima šalje SMS poruke o uvjetima takvih kredita: "Posebnost ovog kredita je, zapravo, što nema posebnog utvrđivanja kreditne sposobnosti. Dakle, dovoljno je stalno novčano primanje. Dakle, dokaz je zadnja isplatna lista, a glavni je instrument osiguranja ovdje zalog kupljenih dionica."
No, brokeri upozoravaju kako krediti s navedenih oko 8 posto kamata nisu i najisplativija investicija, jer još se ne zna hoće li i - ako hoće - kada će i koliko te dionice donijeti dobit, kaže Barbara Šimić: "Nikako nije dobro ulagati novac koji vam je egzistencijalno potreban, barem ne u tih prvih godinu dana. Jer, moguće ga je izgubiti, ako nećete izgubiti u potpunosti kao što ga možete izgubiti u nekoj kockarnici, možete očekivati da možete ostvariti neki gubitak između 10 do 20 posto. Da li će tako biti s dionicama INA-e, iskreno se nadamo da neće, ali uvijek postoji rizik i dobro je biti svjestan."

Dobit - tek srednjoročno

Dok analitičari upozoravaju građane kako dioničarstvo i burza nisu ni igra ni razbibriga, tvrdi se i kako se na kratki rok na INA-inim dionicama ne može očekivati zarada. Jer, procjene govore kako će dobit uslijediti nakon tri do pet godina, kada bi trebala završiti modernizacija INA-e, a i Vlada obećava građanima kako će im pokloniti po jednu dionicu na svakih 10 koje najmanje godinu dana zadrže u svom vlasništvu. Jedan od bivših INA-inih čelnika Davorin Štern drži kako je, usprkos svim nepoznanicama, ulaganje u te dionice sigurna investicija: "One niže od ovih ne mogu biti. Ja se nadam da će one u buduće, jasno vezano za promjenu uprave, rasti, i to višestruko."
Koliko INA doista vrijedi, na kraju će utvrditi tržište, jer na kretanje cijena na burzama djeluje cijeli niz faktora od kojih se neki i ne mogu predvidjeti. Ali građanima bi za konačnu odluku o tome upustiti li se ili ne u kupnju dionica od velike pomoći bilo kada bi Vlada, kao prodavatelj, na uvid stavila osobnu iskaznicu te naftne tvrtke, od toga kakvo je sada financijsko i poslovno stanje do toga kakvi su poslovni i ini planovi. Ovako, kažu analitičari, ispada kao da se prodaje ime INA koje - zlata vrijedi.