Internet? Što je to?
19. prosinca 2011
Prošlog tjedna je objavljeno izvješće Europskog ureda za statistiku (Eurostat) koji je ispitao korištenje interneta osoba od 16 do 74 godina starosti u 27 zemalja Europske unije. U doba kad jedva koja tvrtka ili obitelj u Europskoj uniji jedva može zamisliti život bez mreže, statističari su sa zaprepaštenjem utvrdili kako 24% stanovnika Europske unije ne koristi internet - dakle preko 100 milijuna Europljana!
Stara podjela na sjever i jug
U priopćenju Eurostata konstatiraju kako se njihov broj smanjuje, ali to ipak znači da značajan broj Europljana uopće ne koristi web. Tu se pak potvrđuje i stara podjela Europe na sjever i jug - jer je upravo na jugu mreža još uvijek nepoznanica. Najviše nekorisnika interneta je u Rumunjskoj - tamo je 54% stanovnika priznalo da nikad nije "surfalo" na mreži, slijede Bugarska, Grčka, Cipar i Portugal gdje nešto manje od polovice stanovnika još uvijek nema pristup internetu kod kuće.
Na vrhu ljestvice je Švedska, gdje samo 5% stanovnika ne koristi svjetsku mrežu, a slijede je Luxemburg i Danska - sve zemlje sa preko 90% "umreženih" stanovnika. Isto tako, i dalje vlada pravilo da internet više koriste Europljani od Europljanka: 75% korisnika "surfaju" barem jednom tjedno, dok isto čini samo 65% korisnica.
"Život funkcionira i bez svjetske mreže"
Linnar Viik, kojeg se često naziva ocem interneta u Estoniji, smatra kako to - nije iznenađenje: "Ako pogledate socijalne strukture u raznim zemljama, vidjet ćete kako zapravo nema osobite potrebe - pogotovo kod starijih osoba - za bilo kakve elektronske usluge. Lokalne zajednice zapravo mogu sasvim dobro živjeti i u načinu života iz prošlog stoljeća."
No bivši direktor razvoja mreže Skype i sadašnji rektor estonskog fakulteta za informatiku ukazuje i kako te brojke znače da su korisnici interneta "novo središte društva", makar je broj nekorisnika i dobra lekcija za sve odgovorne: "Kakvu god novu uslugu izmislite, morate imati na umu kako četvrtina društva nikad nije - i vjerojatno nikad neće koristiti internet."
Drugi stručnjaci se pitaju, što onda zapravo znače golema sredstva koje Europska unija odvaja za infrastrukturne projekte - kao što su i internetske mreže. Amelia Andersdotter, švedska zastupnica u Europskom parlamentu - i ujedno najmlađa članica tog tijela, podsjeća kako Europa izdvaja 1,2 milijarde eura za infrastrukturu u slijedećih pet godina, ali i kako mnogi projekti odlaze u vjetar jer nedostaje politička volja u samim državama-članicama.
Kakav internet dok se ne zna niti - abeceda!
Ona pak, poučena vlastitim saznanjima, ukazuje i da je ovo nekorištenje interneta na jugu Europe utemeljeno i na mnogo banalnijoj činjenici - mnogo većoj nepismenosti u tim zemljama: "Ako pogledate Rumunjsku ili Bugarsku, razmjerno velik broj stanovnika nije završio drugi stupanj obrazovanja. A sve dok nepismenost ostaje problem, pristup internetu sigurno nije prioritet tim ljudima."
Isto istraživanje Eurostata se pozabavilo i pitanjem, gdje se odvija najviše trgovine preko svjetske mreže. Pobjednik u toj kategoriji je Velika Britanija u kojoj je 82% ispitanih priznalo kako je barem nešto kupilo preko interneta u posljednjih godinu dana, dok je europski prosjek oko 58%. Na dnu ljestvice su opet građani Bugarske i Rumunjske gdje se na e-commerce odvažilo samo 13% građana.
Autorica: Sonia Phalnikar (aš)
Odg. ur.: S. Matić