(Ipak) početak kraja poplave novca ESB-a?

Ovog četvrtka se sastaje Vijeće Europske središnje banke i u Frankfurtu bi moglo biti zanimljivo. Jer usprkos najavama Draghija, mogao bi biti barem najavljen kraj otkupa državnih obveznica.

Još u travnju je predsjednik ESB-a Mario Draghi uvjeravao javnost kako se na Vijeću ESB-a „niti ne raspravlja" o sljedećim koracima u politici novca. Ali prošlog utorka je glavni ekonomist ESB-a (Belgijanac) Peter Praet najavio kako će se ovog četvrtka (14.4.) ipak diskutirati, treba li nastaviti program otkupa državnih obveznica.

U Vijeću ima zagovornika i jedne i druge politike, baš kao što ima argumenata i za i protiv nastavka dosadašnje politike Europske središnje banke. Jer od početka sustavnog otkupa državnih obveznica država zone eura 2015. kako bi se obuzdale kamate koje su dodatno teretile već ionako prezadužene države, ESB je otkupio državnih obveznica i vrijednosnica u volumenu od oko 2,3 bilijuna eura (2.300.000.000.000 eura). S tom poplavom novca je ESB donekle uspio oživjeti gospodarstvo zemalja zone eura i potaknuti da se opet otvaraju radna mjesta.

Mario Draghi uporno ponavlja kako ne vidi nikakav problem u takvoj praksi sve dok se i inflacija u zoni eura drži u propisanoj granici od 2%. Ovog svibnja je inflacija dostigla godišnju stopu od 1,9% nakon što je u travnju bila 1,2%, što je prije svega zasluga viših cijena energenata. Ali snažniji pritisak na cijene je i gospodarski uzlet u državama zone eura gdje se vidi posljedica viših plaća, kazao je Praet u svom izlaganju prošlog utorka. „A to nam ulijeva povjerenje da će i inflacija srednjoročno biti ispod, ali blizu granice od 2%" – dakle ono čemu ESB teži.

Peter Praet EZB-Chefvolkswirt

Ne bi bilo prvi put da su se iz ESB-a čule neke najave - poput ove Petera Praeta, a da ipak bude odlučeno drugo ili ništa. Jer i ESB-u je sve teže i opasnije promijeniti politiku koju vodi.

Ni kraj otkupa ne znači kraj

Ekonomisti u financijskim institucijama nisu sigurni, što bi trebala značiti ova promjena stava u ESB-u: „Nije izvjesno da li se ESB uplašio i želi pustiti da isteče taj program otkupa prije nego što bude prekasno, ili tek želi dokazati kako se drži makroekonomskih podataka", kaže nam Carsten Brzeski, ekonomist banke ING Diba. ESB se uporno hvali kako je tom politikom uspio potaknuti gospodarstvo EU-a, makar zapravo posljednji podaci u zemljama zone eura nisu osobito dobri. A onda je tu i Italija i nesigurnost koja vlada prema tamošnjoj politici.

Zato ekonomist Commerzbank-a Jörg Krämer pretpostavlja kako će ESB već iz pravnih razloga pustiti da koncem ove godine dođe kraj tom otkupu državnih obveznica. Jer Europska središnja banka se sama obvezala kako nikad neće držati više od trećine državnih obveznica bilo koje države. U Njemačkoj je već gotovo dostigla tu granicu, ali sasvim joj je blizu i u Francuskoj, Španjolskoj – i Italiji. Doduše, čak i ako bude objavljen prekid te prakse, to ne znači da ESB i dalje neće djelovati na tržištu državnih obveznica: dio njih stalno dolazi na naplatu i tim novcem se mogu kupiti nove. To znači da neće doći do nekog naglog reza na tržištu novca.

Čak i ako se odluči pustiti da isteče taj program otkupa, ekonomisti ne misle da će ESB potegnuti i druge mehanizme u smanjivanju volumena novca u opticaju kao što bi bilo povećanje temeljne kamatne stope. Ako se isključe energenti i sezonske oscilacije cijena, inflacija se jedva može osjetiti i iznosi negdje oko 1%.

Supermarktkasse Bargeld im Zahlungsverkehr

Program otkupa obveznica ESB-a već sad ima razmjer kao da je svakom građaninu EU-a, bilo to novorođenče ili starac, "posuđeno" oko 4.500 eura - praktično bez kamata.

Mora se naći kompromis

S druge strane je tu problem Italije: ne samo zbog neopreznih izjava ( Kako bi bilo da dugovi Italije – nestanu? ), nego već i ako se pogleda program nove talijanske vlade je jasno kako ona, umjesto da štedi neće uspjeti u tome ako ne „probije" granicu državnog zaduživanja tako da će joj državni deficit biti tri do četiri postotka BDP-a, procjenjuje Krämer.

Makar je, u potrazi za vladom u Italiji došlo i do rasta kamata kojima je talijanska središnja vlada trebala platiti za nove dugove, taj porast je minimalan dok Europska središnja banka nastavlja sa svojom politikom otkupa. Kad bi još povećala temeljnu kamatnu stopu, to bi značilo preveliku nevolju zemljama kao što je Italija. Ali zona eura nije samo ta zemlja: Njemačka, Nizozemska, Austrija, čak i Slovačka ili Finska ne vide budućnost u politici gdje se još plaća, ako se želi položiti novac – stopa ESB-a je minus 0,4%.

Ekonomisti švicarske banke UBS zato misle kako će doći do kompromisa, ali tek nakon nekog vremena: „Tek od srpnja 2019. će ESB početi postupno podizati kamatnu stopu možda po deset osnovnih bodova", dakle po 0,1% - piše u studiji te banke. Tako će zapravo potrajati da uopće dođe i do nule.

Iran KW45 Wechselkurs

Do određene mjere i europskim izvoznicima odgovara pad vrijednosti eura prema dolaru. Ali u dolarima se računa nafta i energenti, tako da sve veća razlika može ipak biti i problem.

Sve veća razlika prema dolaru

Što god učinila i odlučila Europska središnja banka, nedvojbeno će doći do još veće razlike u politici novca između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Tamo se već počela „zatezati" rijeka novca, a Fed će možda u međuvremenu čak i povećati svoju temeljnu kamatnu stopu.

Obzirom da novac na svjetskom tržištu brzo odlazi tamo „gdje mu dobro ide" – dakle gdje se nude veće kamate, Europa će također biti prisiljena nuditi veće rendite nego što bi to možda želio Mario Draghi, smatra Krämer iz Commerzbank. Veće kamate znače i skuplje pozajmice, a bit će teže i plaćati dugove koji su nagomilani kad im dođe doba za otplatu ili reprogramiranje.

To bi moglo biti neugodno za zemlje zone eura, osobito u doba kad se gospodarska sila s druge strane Atlantika jedva može nazvati prijateljem koji će pomoći u nevolji. U slučaju Italije bi sve to skupa moglo značiti da će posljedice biti teže nego što bi Europskoj središnjoj banci bilo milo. 

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.

Povezani sadržaji