1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Iran nakon nuklearnog sporazuma

Matthias von Hein20. prosinca 2015

Kako će se dalje razvijati situacija oko Irana? Predstoji doduše ukidanje sankcija, ali i novi izbori u veljači. Iran istovremeno provocira raketnim testovima. Ali Vaez iz Međunarodne krizne grupe o tome govori za DW.

https://p.dw.com/p/1HQPj
Iran Expertenrat Hassan Khoneini
Foto: Isna

Deutsche Welle: Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) je 12 godina istraživala radi li Iran na razvoju nuklearnog oružja. Sada je to istraživanje okončano. Koliko je zapravo bio važan ovaj korak na putu prema ukidanju sankcija u sklopu nuklearnog sporazuma s Iranom?

Ali Vaez: Ono što je IAEA završio to su istraživanja u vezi s ranijim nuklearnim aktivnostima Irana. Agencija će se sada koncentrirati na buduće korake i na implementaciju sporazuma (Joint Comprenhenisve Plan of Action). A da bi sankcije protiv Irana mogle biti ukinute ta zemlja mora smanjiti proizvodnju plutonija za dvije trećine. Mora demontirati i uništiti nuklearni reaktor u Araku, kao i iznijeti iz zemlje 97 posto do sada obogaćenog uranija - najvjerojatnije jedan dio u Rusiju i Kazahstan. Ovaj proces bi mogao trajati dva do tri tjedna. Nakon toga bi se IAEA morao uvjeriti da je Iran zaista to i učinio. Tek tada će doći do popuštanja sankcija. Prema mojim procjenama to bi se moglo dogoditi u siječnju ili veljači.

Bilo je to iznenađenje za mnoge, kada je Iran 10. listopada i 21. studenoga izveo raketne testove i time prekršio rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a. Je li to moglo dovesti do uvođenja novih sankcija ili do usporavanja ukidanja dosadašnjih?

Raketni testovi koje je Iran izveo povrijedili su Rezoluciju 1929 iz 2010. Rezolucija zabranjuje Iranu testiranje raketa kratkog i srednjeg dometa. Ta rezolucija još je na snazi. Nju će zapravo zamijeniti Rezolucija 2231 onda kada bude proveden sporazum o iranskom nuklearnom programu, odnosno kada Iran bude ispunio dogovoreno. A Rezolucija 2231 ne obvezuje Iran da se suzdržava od raketnih testova. Ona zahtijeva od Irana da ne testira rakete koje bi mogle nositi nuklearne bojeve glave. Rezolucija je tako formulirana da objema stranama daje prostora za dvosmislena tumačenja. Iran je ovim raketnim testovima dao u ruke oružje tvrdolinijašima u Washingtonu i drugim dijelovima svijeta da miniraju postignuti sporazum.

Ali Vaez
Ali VaezFoto: International Crisis Group

Čini mi se da Teheran nije računao s tim da će Zapad tražiti da se plati visoka cijena za raketne testove. Jer, Zapadu je jako u interesu da Iran smanji svoj nuklearni program. Najvažnija ciljna skupina kojoj su bili upućeni ovi testovi jesu građani Irana. Naime, ovim se htjelo pokazati kako Iran ne prihvaća kompromise iz slabosti i ne dovodi u pitanje sigurnost zemlje. Ovo je bilo također upućeno i suparnicima u regiji: da kompromis sa Zapadom ne znači da Iran previđa važna strateška pitanja u regiji.

Dakle nakon ovih testova se ne bi trebalo usporiti ukidanje sankcija. Kakav će onda utjecaj na Iran imati kraj sankcija?

Iran je zemlja koja trpi najjače sankcije na svijetu. Sada će ovim nuklearnim sporazumom Iran postati najstrože kontrolirana zemlja na svijetu. Zauzvrat će taj isti svijet ukinuti sankcije. A Iran će od toga dobrano profitirati. Međunarodni monetarni fond procjenjuje da će ekonomski rast, nakon što je u ovoj godini bio na nuli, u idućoj godini skočiti na šest do sedam posto. U Iranu su mnogi uvjereni da će kraj sankcija izazvati gospodarski polet. Ja mislim da je to pretjerano. Jer, postoje mnogi strukturni problemi u iranskom gospodarstvu koji će smanjiti efekt ukidanja sankcija. Ali, na kraju će Iran ipak profitirati, a Zapadu je to također u interesu. U suprotnom Iran ne bi imao nikakav poticaj da provede svoj dio sporazuma.

Ali, ukidanje sankcija ima također i svoju destruktivnu stranu za sam Iran. Jer, ekonomsko otvaranje budi strahove od političke liberalizacije. To bi također moglo oslabiti utjecaj mnogih moćnika u zemlji. Osim toga postoje i mnogi pojedinačni interesi da sankcije ostanu na snazi. Jaki akteri poput Revolucionarne garde su u strahu da će se gospodarsko otvaranje svaliti na njihova pleća. Oni bi u najmanju ruku htjeli biti sigurni da su na strani dobitnika gospodarskog otvaranja. To će dovesti do žestokih političkih borbi u zemlji. Zbog toga predviđam da će Iranu najprije biti lošije prije nego što dođe boljitak. Razlog tomu su i niske cijene nafte. Ali, politička situacija će se malo pogoršati prije nego što se zapravo potpuno pogorša. Razlog za to je suočavanje s očekivanim ekonomskim izazovima, ali i predstojeći izbori. Tako da je za Iran mnogo toga u igri.

Rafinerija nafte
Rafinerija nafte u TeheranuFoto: picture alliance/AP Photo/Vahid Salemi

Prijeđimo na priču o izborima. Krajem veljače se neće birati samo novi parlament već i tzv. Vijeće stručnjaka koje čini 86 teologa. Kakvu ulogu igra Vijeće u kreiranju budućnosti zemlje?

Vijeće stručnjaka ima zadaću birati vrhovnog vođu. Zbog toga što ajatolah Hamnei ima već 76 godina, a mandat Vijeća stručnjaka je osam godina, lako se može dogoditi da bude izabran novi nasljednik vrhovnog vođe. A s obzirom na to da je vrhovni vođa u političkom sustavu Irana od najveće važnosti, idući izbor Vijeća i vrhovnog vođe je možda od najveće važnosti u povijesti Islamske Republike Irana.

Ali, i parlamentarni izbori su izuzetno važni, jer oni su priprema za predsjedničke izbore 2017. Ako Rohani i njegovi saveznici sačuvaju prednost, oni su u mnogo boljoj poziciji od drugih centara moći. Ukoliko se pak dogodi suprotno, Rohani će do kraja mandata toliko oslabiti da bi možda mogao izgubiti i predsjedničke izbore. Zato će ovi izbori odlučiti koja vizija Islamske Republike Irana će prevladati.

Ali Vaez je stručnjak za Iran Međunarodne krizne skupine.