Islam, Bosanci i karneval

„Karneval je sastavni dio njemačke kulture i društva. Smatram se dijelom ovog društva, ali sa naznakom da sam rođen kao Alen Halilović i da ću kao takav i umrijeti. Svog identiteta se ne stidim”, kaže Alen Halilović iz Modriče koji već 21 godinu živi u Kölnu. Alen je ove godine u kostimu Julija Cezara kojeg je šila njegova supruga Indira. Oboje su dio kilometarske karnevalske povorke koja se proteže kroz Köln (na slici gore). Ovo je šesti put da sudjeluju u povorci. “Kada smo došli u Njemačku, bili smo samo gledaoci. Međutim, kako su djeca odrastala i karneval obilježavala u vrtiću i školi, i mi smo sve više postajali dio karnevala”, kaže Alen.

“Zašto da ne obilježavamo? Ovo doživljavam kao posjetu stranca Sarajevu. Svaki stranac u Sarajevu pojede ćevape i slika se pored Sebilja. Iako sam u karnevalskoj povorci, svog identiteta i kulture se nikako ne odričem. Kada razgovaram s ostalim sudionicima, Nijemcima, vidim da oni naše sudjelovanje u karnevalu doživljavaju kao uspjelu integraciju”, kaže Indira.

Karneval kroz prizmu integracije

Pitanje integracije, posebno muslimana, u Njemačkoj je u posljednje vrijeme jedno od najčešće i najkontroverznije tematiziranih pitanja. “Integracija je danas još uvijek vrlo rastezljiv pojam i upotrebljava se vrlo dvosmisleno, zavisno od sudionika i konteksta”, kaže hafiz mr. Esnaf Begić, asistent na Institutu za islamsku teologiju sveučilišta u Osnabrücku. “Ne mislim ni u kom slučaju da eventualno nesudjelovanje u obilježavanju određenih praznika znači nedovoljnu integriranost u njemačko društvo. To je vrlo tanka osnova, ako je uopće ikakva osnova, da bi se uopće govorilo o integriranosti muslimana u njemačko društvo. Jednostavno rečeno, to nije i ne može biti mjerilo integriranosti, a pogotovo ne, neovisno o kontekstu, ako se pod tim podrazumijeva ostavljanje i napuštanje osobnog vjerskog identiteta i vlastite vjerske prakse”, kaže Begić.

On ističe da treba cijeniti vlastitu religijsku tradiciju, ostati joj privržen u osobnom životu i u odgoju svoje obitelji, te je prenositi u praksu, ali istodobno raditi na tome da se pokaže razumijevanje i poštovanje prema drugim religijskim tradicijama i osobnostima koje one sa sobom nude. „Konkretno: čestitati nekome njegov praznik, iskazati mu počast, uz punu svijest o vlastitoj religijskoj tradiciji je za mene primjer integracije. Ali, integracija je svakako više: poznavanje jezika, poštovanje i vladanje po zakonima, sudjelovanje u političkim procesima, biranja vlasti kroz izbore, nastojati postići dobro obrazovanje, nastojati na osnovu toga pronaći dobar posao, živjeti od vlastitog rada – sve su to primjeri integracije“, kaže Begić.

Devalvacija vjerskih praznika

„Znam da se karnevalom nekada obilježavao početak posta kod kršćana. Ali, i mi imamo Bajram i Ramazan. Ja sam od BiH i Njemačke uzeo ono što je pozitivno. Obilježavanjem karnevala ništa ne gubim. Naprotiv, upoznavajući nove ljude i kroz humanitarni rad, radim na popularizaciji Bosanaca i Hercegovaca”, kaže Samir Durmo iz Sarajeva, koji već 10 godina živi u Njemačkoj. Karneval, kako kaže, nije odmah počeo slaviti. “Ne mogu biti crna ovca. Ako sve moje radne kolege slave, zašto ne bih i ja. I na taj način pokazujem bosansku otvorenost i druželjubivost”, kaže Durmo. “Bosanska otvorenost, ali i islam koji njegujemo su nešto što se ovdje u Njemačkoj zna cijeniti”, kaže Alen Halilović.

Islam i karneval? “Vezu treba promatrati kroz dva aspekta: vjerski i kulturološki”, kaže magistar Begić i ističe da je u današnjem modernom, prema konzumu orijentiranom društvu, ovaj aspekt kulturološkog daleko izraženiji jer postoje slučajevi da ljudi koji uopće ne posjeduju vjerski senzibilitet ipak proslavljaju vjerske praznike, odnosno one praznike koji imaju utemeljenje u različitim religijskim tradicijama, a da toga uopće nisu ili ne žele biti svjesni.

Samir Durmo i obitelj Halilović sudjeluju u karnevalu. Međutim, veliki je broj onih koji ipak ističu kako se pravi smisao karnevala davno izgubio. Postao je ekonomsko-politički događaj u kojem je vjera na drugom mjestu. Međutim, ni islam nije imun na utjecaj modernog društva. “Obilježavanje Bajrama uz neprimjerene sadržaje, uz aktivnosti koji su u direktnoj, neposrednoj suprotnosti i koliziji s načelima islama je posljednjih godina, izgleda, postala praksa, koja usprkos protivljenju kako službenih predstavnika Islamske zajednice, tako i običnih vjernika, polako postaje sasvim `normalnom` pojavom. Dakle, u ovoj usporedbi možemo izraziti i stav islama ne samo prema karnevalu i blagdanima koji imaju utemeljenje u religijskoj tradiciji kršćanstva, nego uopće, a riječ je o tome, da sve ono što se kosi sa neposrednim, konkretnim, jasnim i definiranim načelima islama, a u to nesumnjivo spadaju alkohol i blud, je apsolutno neprihvatljivo“, kaže hafiz mr. Esnaf Begić asistent na Institutu za islamsku teologiju univerziteta u Osnabrücku.