1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ista plaća za isti posao i detaširanim radnicima?

Catherine Martens
17. listopada 2017

Europska komisija je izradila prijedlog nove smjernice o radnicima koje je neka strana tvrtka poslala na rad u tu zemlju. Najkasnije nakon dvije godine oni bi morali dobivati istu plaću kao i domaći.

https://p.dw.com/p/2lxeA
Deutschland Baustelle Albvorlandtunnel bei Kirchheim unter Teck
Foto: picture-alliance/dpa/S. Gollnow

Ono što je krajem ljeta počelo kao jasna kritika u međuvremenu je preraslo u otvorenu, oštru svađu između istočnih Europljana i Bruxellesa. U središtu pozornosti svađe je Smjernica EU-a o takozvanim detaširanim radnicima. Već mjesecima, primjerice, Prag ili Varšava žele spriječiti bilo kakve promjene sadašnjeg teksta - ali iz drugih razloga. Prevelik je strah da bi istočna Europa mogla zbog toga pretrpjeti gospodarsku štetu jer bi to značilo da takve tvrtke moraju plaćati i socijalna davanja kakva su u ciljnoj zemlji.

Dosad je moguće da poduzeća iz članica Europske unije šalju radnike na posao u druge zemlje EU-a, a da im visina plaće bude kao u domovini. Bruxelles već odavno tu vidi potrebu reforme, jer smatra da se radi o nedopustivom izigravanju tržišnog natjecanja. Za promjenu se snažno zauzeo francuski predsjednik Macron uz njemačku potporu pa je u Bruxellesu načinjen prijedlog promjene smjernice.

Po novoj smjernici poduzeća moraju plaćati istu plaću na mjestu gdje se posao obavlja, bez obzira odakle dolazi radnik ili poduzeće koje ga šalje. Drugim riječima, poljski obrtnik koji radi u Belgiji ne bi po novoj smjernici mogao dobivati plaću kao u Poljskoj, nego isto onoliko koliko dobivaju njegove belgijske kolege. Zemlje kao Njemačka ili Francuska argumentiraju da se samo tako može iskorijeniti damping plaća. Istočni Europljani, pak, računaju s osjetnim gubicima za svoja poduzeća.

Nužna reforma smjernice

Napetost u vezi s time osjeća se i u dalekom Bruxellesu. Na istoku EU-a se protiv nove smjernice podgrijava ozračje, ponekad i ne vodeći računa o činjenicama, takav se dojam stječe u Bruxellesu. U Poljskoj tvrde, primjerice, da EU ukida smjernicu o detašmanima. Po hodnicima institucija EU-a samo se čude takvim "fake-news". Europski parlament bi se mogao veseliti da ima takvu moć, kad to ne bi bilo potpuno netočno. Smjernica EU-a o detaširanim radnicima ne može tako jednostavno biti ukinuta. A pogotovo ju ne može ukinuti sam Europski parlament.

Europaparlament in Straßburg
U Europskom parlamentu se svi klubovi zastupnika slažu da smjernicu treba reformirati.Foto: picture-alliance/Winfried Rothermel

Ali, pođimo redom: dosad postoji samo prijedlog Europske komisije, koja je dobila nalog od članica EU-a da izradi prijedlog nove smjernice. Po mišljenju europskih parlamentaraca kod prijedloga nove smjernice ne radi se o osvetničkom pohodu iz Pariza prema jeftinim radnicima iz istočne Europe. Za konzervativnog zastupnika Svena Schulzea iz Kluba zastupnika Europske pučke stranke nema nikakve dvojbe: "Ova smjernica je iz 90-ih godina i po cijeloj Europskoj uniji smo uvijek iznova otkrivali masovne zloupotrebe. Reforma se nameće, tu se slažu svi zastupnički klubovi."

Važna i zaštita zaposlenika

Smjernica dakle neće biti ukinuta, nego promijenjena. Europski parlament će uskladiti svoje pozicije glede sadržaja. Koje točke Komisijinog prijedloga gleda kritično, gdje postoje sadržajne podudarnosti? I koja zadaća iz toga proizlazi za Europski parlament? Svi zastupnički klubovi se slažu oko toga da bi rok za prelazak na izjednačenje plaće bio 24 mjeseca. Tek nakon toga bi neki radnik, ako ostaje na radnom mjestu u drugoj članici EU-a, morao dobiti plaću uobičajenu u zemlji u kojoj radi. Ako neko poduzeće na iste poslove stalno šalje nove radnike, što se često događa kod njegovatelja ili u građevinarstvu, odluka bi bila prepuštena poduzeću hoće li svom radniku produžiti detašman i nakon isteka 24 mjeseca ili će mu plaćati plaću uobičajenu u zemlji obavljanja posla. Ovo posljednje je "rukopis" Europskog parlamenta koji se izjasnio protiv strogih krajnjih rokova.

Uz trajanje zaposlenja i plaću bitan je i pravni temelj. Tu se predodžbe Europskog parlamenta znatno razlikuju od predodžaba Europske komisije. Na pritisak EP-a ubuduće bi trebalo u zakonu voditi računa i o socijalnoj komponenti. A to bi mogla biti važna novina, bez obzira na sve zloguke predodžbe iz istočne Europe. Naime, dosad se radilo samo o "pružanju usluga" u drugoj članici EU-a. Europski parlament želi da u zakonu bude zapisana i zaštita zaposlenika. Tako bi mogla biti spriječena često viđena zloupotreba da se detaširanim radnicima u plaću uračunava i stan i hrana.

Uostalom, već sad se detaširanim radnicima u Njemačkoj mora plaćati zakonom propisana minimalna satnica.