1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Isti lijekovi pod drukčijim imenom

H. Jeppesen/B. Rabrenović30. ožujka 2013

Lijekovi mogu spasiti život, kada se mogu dobiti - i platiti. Generički lijekovi trenutno širom svijeta predstavljaju alternativu skupim lijekovima poznatih proizvođača. Nisu lošije kvalitete, a jeftiniji su.

https://p.dw.com/p/1877S
Shailesh Pednekar, der für die Region Afrika zuständige Marketing Executive der indischen Firma Cipla Ltd posiert am 20.4.2001 im Export-Raum der Firma in Bombay mit einer Anzahl von Medikamenten gegen Aids. In Indien stellen Pharmafirmen preiswerte Nachahmerprodukte (Generika) von Anti-Aids-Medikamenten her. In Südafrika fand kürzlich ein Prozess zwischen 39 Pharmakonzernen und der südafrikanischen Regierung statt. Bei dem Rechtsstreit ging es um die Frage, ob Südafrika internationales Patentrecht brechen darf, um seine 4,7 Millionen Aids-Kranken mit preiswerten Medikamenten zu versorgen. Die Konzerne zogen am 19.4.2001 unter dem wachsenden internationalen Druck ihre Klage zurück.
Indien Generika MedikamenteFoto: picture-alliance/dpa

Generički lijekovi, farmaceutski proizvodi koji su identični ili bioekvivalentni originalnom lijeku u dozi, kvaliteti i načinu primjene, ukratko - jeftinije kopije originalnih lijekova - igraju sve važniju ulogu. I to ne samo u zemljama u razvoju. U zdravstvenim sustavima industrijskih zemalja troškovi stalno rastu, a generički lijekovi nude mogućnost njihovog smanjenja, jer su od originalnih lijekova jeftiniji i do 90 posto.

Dvadesetogodišnja zaštita patenta kod mnogih originalnih lijekova je istekla i oni se sada nude u povoljnijoj generičkoj varijanti. Zdravstveni sustav i pacijenti tako štede, a dobijaju jednako kvalitetan proizvod.

Lijekovi koncerna STADA
Svjetska zravstvena organizacija ima stroga pavila ta proizvodnju lijekovaFoto: picture-alliance/ dpa

Sastojci iz Indije i Kine

Svjetska zdravstvena organizacija redovito objavljuje liste najvažnijih lijekova u svijetu. S trenutno 340 aktivnih sastojaka može se liječiti preko 90 posto svih bolesti. Prema podacima Saveznog instituta za lijekove i medicinske proizvode, na njemačkom tržištu odobrena je prodaja 90.000 lijekova s 2.400 aktivnih sastojaka. Mnogi od njih su generički. Za pacijente nema razlike - osim u cijeni.

"Granice između generičkih lijekova i originala sve su nevidljivije“, kaže Christian Wagner-Ahlfs iz farmaceutske kampanje BUKO iz Bielefelda. Ta neovisna kampanja već 30 godina kritično promatra farmaceutske koncerne i njihovo djelovanje, prije svega njihovu ulogu i poslovnu taktiku u nerazvijenim zemljama. On objašnjava da danas većina velikih farmaceutskih tvrtki ima jedan ili više generičkih lijekova u ponudi: "Oko 80 posto aktivnih sastojaka iz lijekova danas se proizvodi u Indiji ili Kini, bez obzira radi li se o proizvodima za generičke lijekove ili originalni brend nekog multinacionalnog koncerna."

Zgrada farmaceutskog koncerna Merckle ratiopharm
Koncerni s poznatim imenom jamče kvalitetu lijekovaFoto: AP

To nije ni čudo s obzirom da su proizvodni pogoni u Indiji do 40 posto jeftiniju nego u Europi, kao i plaće radnika. A osoblje u farmaceutskoj industriji je kvalificirano. Završna proizvodnja poznatih koncerna koji svojim imenom jamče kvalitet lijeka može se onda praktično odvijati na bilo kojem mjestu u svijetu na kojemu se poštuju proizvodni standardi. Svjetska zdravstvena organizacija ima stroga pravila kada je riječ o higijeni, kontrolnim mehanizmima i garanciji kvalitete.

Christian Wagner-Ahlfs
Christian Wagner-AhlfsFoto: Christian Wagner-Ahlfs

Lokalnom proizvodnjom lakše do lijekova

Mnogim zemljama u razvoju još uvijek je teško ispuniti sve uvjete. Pritom bi lokalna proizvodnja lijekova uveliko olakšala pristup farmaceutskim proizvodima u nerazvijenim zemljama i zemljama u razvoju. Christoph Bonsmann, apotekar i član izvršnog odbora Organizacije za medicinsku pomoć "action medeor" koja pomaže lokalnu proizvodnju lijekova u Africi ukazuje da takva proizvodnja ne mora biti nužno jeftinija, ali može riješiti problem opskrbe. U nerazvijenim zemljama nema, naime, dovoljno lijekova proitv tuberkuloze, malarije, Aidsa, niti protiv bolesti modernog doba kao što su hipertonija i dijabetes.

Bonsmann, međutim, upozorava: "Kod lokalne proizvodnje mora se paziti da se loša kvaliteta ne opravdava političkim razlozima."

Christoph Bonsmann u tvornici generičkih lijekova u Tanzaniji
Christoph Bonsmann u tvornici generičkih lijekova u TanzanijiFoto: action medeor e.V.

Ilegalna tržišta

U mnogim zemljama "tržišta na crno" preplavaljena su ilegalno proizvedenim i švercanim lijekovima. Kada trgovci takve lijekove prodaju, pacijenti ne dobiju ni kvalitetne upute za korištenje niti imaju garanciju da se doista radi o provjerenom lijeku. Najveći je problem, kaže Bonsmann, što nadležni organi kontrole u nerazvijenim zemljama obično imaju premalo ljudi, a i oni koje imaju su često nemotivirani i premalo plaćeni.

Susanne Held je osam godina radila u apoteci bolnice Sveti Benedikt u južnotanzanijskom gradu Ndandi. Dobra iskustva ima i s uvoznim i s lokalno proizvedenim lijekovima. Pritom treba reći da je njezina bolnica uvijek nabavljala lijekove preko renomiranih trgovaca na veliko. "Naši pacijenti se nisu žalili na manjkavu djelotvornost lijekova, kao ni liječnici u bolnici. Pretpostavljam da smo cijelo vrijeme imali prilično puno sreće."