Istraživanje o povratku Srba

Istraživanjem je bilo obuhvaćeno oko 120 tisuća registriranoh povratnika.

Oko 40 posto registriranih povratnika ostalo je živjeti izvan granica Hrvatske, uglavnom u Srbiji, oko 6 posto nije se u potpunosti vratilo, ali povremeno borave u Hrvatskoj, dok ih je 11 posto u međuvremenu umrlo. Starosna struktura pokazuje da je više od trećine povratnika starija od 65 godina te da je svaki drugi povratnik umirovljen a svaki treći nezaposlen. Neke od rezultata istraživanja komentirao je i predsjednik Stipe Mesić, ističući kako povratak mora imati ekonomske preduvjete:

„Niko vam neće doći ako nema struje, nema vode, nema plina. Ako nemate cestu kojom ćete doći do toga pogona. Ali ako država riješi ovaj osnovni problem, ja garantiram da će se naći i oni koji će ulagati u ta, inače, potentna područja.“

Povratak izbjeglih Srba u hrvatskom je nacionalnom interesu, ali i moralna obveza jer velika većina njih nije činila zločine već su i sami bili žrtve Miloševićeve velikosrpske ideje, kazao je Mesić. Predsjednik je proces povratka povezao i s najnovijim zbivanjima u Srbiji:

„Najjača stranka u Srbiji danas je Srpska radikalna stranka. Šef te stranke danas odgovara za ratne zločine u Haagu. Njegov zamjenik spominje i dalje granicu Virovitica-Karlovac-Karlobag. Sve to, vjerovatno, djeluje na ljude ne samo u Srbiji, djeluje i u Hrvatskoj ali mi smo prisiljeni surađivati.“

Prema rezultatima istraživanja o održivom povratku najveći su problemi zapošljavanje, smještaj te pravni status povratnika. No, zabrinjavajući su podaci da iako se svaki drugi povratnik osjeća potpuno ili uglavnom sigurnim, čak 11 posto njih se ne osjeća sigurno u Hrvatskoj.