Blaga Saudijske Arabije

Izložba kojom saudijsko kraljevstvo trenutačno želi privući pažnju već je posjetila tri grada. Pariz, Barcelonu i St. Petersburg. Odjek je bio vrlo dobar, a čak su navodno i stručnjaci za islamsku povijest umjetnosti bili iznenađeni.

Od 26. siječnja ovu izložbu može vidjeti i publika u Berlinu, u muzeju Pergamon. Puni naslov izložbe je "Roads of Arabia (Ceste Arabije). Arheološka blaga iz Saudijske Arabije". Više od 400 objekata s Arapskog poluotoka dočarava povijesna i kulturna dostignuća od antike do islamskog novog doba. Većina izložaka je posuđena iz muzeja po Saudijskoj Arabiji, dok je njih osamdesetak iz berlinskih izvora.

Čak i u uglednom Muzeju za islamsku umjetnost, kojeg je prošle godine posjetio rekordan broj od 732.000 ljudi, Saudijska je Arabija relativna nepoznanica. Direktor Stefan Weber smatra da je zadatak njegova muzeja obrazovati mase: "Stalo nam je do toga da se raspravi o islamu doda kulturno-povijesna dimenzija".

Desetljećima nepoznanica

Muzej, koji će 2013. nakon sanacije muzeja Pergamon useliti u njegovo sjeverno krilo, pokriva gotovo kompletni islamski svijet. Jedino je još nedostajala Saudijska Arabija. Tako je "Roads of Arabia" stigao baš u dobar čas za Berlin i odlično se uklapa u postojeću zbirku. "O ovoj regiji ne znamo gotovo ništa. I tako je bilo desetljećima", kaže Weber.

Nova izložba dokumentira paradigmatsku promjenu iz klišeja o siromašnoj pustinjskoj naciji, u zemlju koja je pisala povijest umjetnosti. Dugo je godina Saudijska Arabija svoja blaga zanemarivala. No zadnjh godina, kaže Weber, ovo je kraljevstvo puno učinilo na održavanju svog naslijeđa. Na otvorenje u muzeju Pergamon stigao je i potpredsjednik saudijskog Povjerenstva za turizam i antikvitete Ali al-Ghabban koji se ispred impresivnih kamenih stupova zahvalio za pruženu priliku da se "njemačkoj javnosti pokaže slavna prošlost Saudijske Arabije".

Može li se to sada razumjeti kao otvaranje vlastite povijesti prema svijetu? "Za to nikad nije kasno. Naslijeđe nam je važno za budućnost. U tome vidimo i gospodarski potencijal", kaže na to al-Ghabban. Trenutačno Saudijska Arabija gradi jedanaest novih muzeja koji bi povijesti trebali pružiti više prostora.

Naravno, izložba je i prilika za promociju samog Kraljevstva. Zbog toga Stefan Weber redovito prima i kritike. Jer pitanje, je li u redu surađivati s jednom autoritarnom državom, u slučaju Saudijske Arabije se postavlja samo po sebi. No direktora muzeja smeta činjenica da se uvijek kritizira kulturna suradnja, dok istovremeno nitko nema problema svoj rezervoar puniti saudijskim benzinom.

Drugačije shvaćanje povijesti

"Roads of Arabia" predstvlja put kroz vrijeme ulicama kojima su hodili trgovci i hodočasnici, a počinje najranijim tragovima čovjeka. Od predhistorijjskog oštrenja strelica kronološki posjetitelja vodi do kamenorezaca iz 4. tisućljeća prije Krista pa do artefakata antiknih gradova u kojima su se odmarale karavane. Sama činjenica da ova godinama planirana izložba veliku važnost pridaje antici, u ovoj zemlji-jezgri islamskog svijeta i nije sama po sebi razumljiva.

U islamu se doba prije proroka Muhameda smatra "vremenom nezanja". U strogom smislu je predislamsko vrijeme doba barbara i mnogoboštva. No na ovoj izložbi to nije vidljivo. Pogled se širi na kontinuitet u povijesti Arapskog poluotoka. A to bi se moglo opisati znakom promjene. Jedan dio izložbe posvećen je povjesnim hodočasničkim putevima, koji su još u predislamsko doba igrali važnu ulogu u trgovini. No istina je da su se ti putevi tek kasnije, u doba islama, razvili u pravu infrastrukturu za opskrbu rijeka hodočasnika koje su se tuda stoljećima slijevale.

Autori: Marian Brehmer/Snježana Kobešćak

Odg. ur.: Nenad Kreizer