Izraelski Židovi tuže Austriju
22. kolovoza 2011
Noćna mora za 200.000 bečkih židova započela je u ožujku 1938. godine kada je vojska Adolfa Hitlera zauzela ovaj grad, što su s oduševljenjem dočekali mnogi Austrijanci. Prije nego što su odvedeni i ubijeni u koncentracionim logorima, pripadnici bečke židovske zajednice prethodno su protjerani iz svojih domova, a sva imovina im je zaplijenjena. Preživjele žrtve holokausta i njihovi potomci već nekoliko desetljeća traže naknadu štete od države. Austrija je doduše potpisala "Washingtonski sporazum" sa Sjedinjenim Američkim Državama, kojim je žrtvama odobrena odšteta u ukupnom iznosu od 146 milijuna eura (oko 210 milijuna američkih dolara). Međutim, i sama austrijska vlada je 2001. godine priznala da spomenuti iznos odštete nije dovoljan.
"Iznos odštete je smiješan...“
"To je samo djelić prvobitne židovoske imovine", ocijenjuje Martha Raviv, glasnogovornica jedne židovske grupe preživjelih žrtava holokausta. Martin otac je ubijen u logoru Buchenwaldu. Njoj samoj je bilo tek sedam godina kada je zajednos s majkom deportirana u koncentracioni logor Bergen-Belsen. Preživjela je strahote logora i 1948. godine je stigla u Izrael. Danas je odvjetnica i zalaže se za prava austrijskih Židova. Smatra da je Austrija mnogo profitirala od ukradene židovske imovine. "Većina članova vlade je potpuno svjesna da je iznos koji su nam odobrili, smiješan. Austrija je danas gospodarski stabilna zemlja. Vremenom je postajala sve bogatija i bogatija zahvaljujući upravo židovskoj imovini iz razdoblja holokausta", kaže Martha Raviv.
Neki povjesničari procjenjuju vrijednost zaplijenjene imovine na preko deset milijardi dolara. Međutim, židovske grupe - većinom iz SAD-a i Austrije - su prije deset godina dogovorile s austrijskom vladom osnivanje Nacionalnog fonda u ukupnom iznosu od 146 milijuna eura. Uvjet za potpisivanje ovog sporazuma bio je i taj da američki sudovi obustave podizanje tužbi protiv Austrije.
Teško uspostavljanje pravde nakon 50 godina
Odvjetnica Martha Raviv se nada da će izraelska vlada izvršiti pritisak na Austriju. „Izlazak na sud bio bi za preživjele žrtve holokausta jedina mogućnost što sa druge strane iziskuje visoke troškove“, priznaje Raviv.
Profesorica međunarodnog prava na Sveučilištu u Beču Ursula Kriebaum, ne vjeruje da za ovaj slučaj postoji odgovarajuuća odšteta: "Veoma je teško uspostaviti pravdu nakon 50 godina iako su se svi sudionici potrudili naći najbolju moguću mjeru pravde", kaže ona Austrijska vlada se do sada nije izjašnjavala o novim zahtjevima za naknadu štete. Samo je predsjedavajući austrijske stranke "Zelenih" napisao pismo preživjelim žrtvama holokausta u kojem i on potvrđuje da do sada isplaćen novčani iznos ne može izjednačiti njihove imovinske gubitke.
Autor: Kerry Skyring ( S.Filipović)
Odg. urednik: Željka Telišman