Izumire na tisuce biljnih i zivotinjskih vrsta

Ljepota prirode krije se u raznolikosti njezinih biljnih i životinsjkih vrsta. Ali, ta raznolikost je sve više ugrožena. Svakoga dana izumire više od stotinu biljnih i životinjskih vrsta, a krivac je najviše covjek. Medu neodgovorne covjekove postupke pripada uništavanje zašticenih tropskih prašuma. Kako zaustaviti izumiranje tisuca biljnih i životinjskih vrsta tema je medunarodne konferencije koja je jucer pocela u Malezijskom glavnom gradu Kuala Lumpuru na kojoj su se okupili predstavnici iz gotovo svih zemalja svijeta. Suradnici na Greenpeacovom brodu "Rainbow Warrior" promatraju transportni brod ciji se tovar vrlo vjerojatno prevozi u jednu od zapadno-europskih pomorskih luka - u Antwerpen ili Rotterdam. Takvi su tranposti cesto ilegalni, prije svega ako se radi o skupocijenom tropskom drvetu koje se ilegalno sjece u Indonezije te se potom brodom transportira u druge zemlje. Kako bi dokumetirali te ilegalne poslove, brodovi ekoloske organizcije Greenpaeace krstare Malaccom, pomorskim putem izmedju Malezije i Indonezije. Ilegalna sjeca tropskih suma munjevitom brzinom razara ekoloski sustav juzne Azije. Indonezija u tom pogledu postavlja tuzan rekord. U toj se zemlji godisnje opustosi tri milijuna hektara povrsine tropske sume, od toga 80 posto ilegalno. Navedimo jos neke vazne podatke: dok je jos 1950. godine na 162 milijuna hektara rasla tropska suma, u godini 2000. ta se povrsina smanjila na samo jos 98 milijuna hektara. Zastitari okolisa ocekuju da ce na indonezijskom otoku Sumatri za godinu ili dvije potpuno nestati primarna suma. Vise sluzbenih predstavnika te zemlje podiglo je doduse svoj glas protiv toga, pozvavsi drzave medjunarodne zajednice da se odreknu uvoza ilegalno krcenog tropskog drveta, ali ti su kriticari u manjini. Ekoloske organizacije kao Greenpeace ili Environmental Investigation Agency isticu da vlade pojedinih zemalja nisu u stanju suprotstaviti se takvom razaranju prirodnih resursi. Prema misljenju Martina Kaisera, Greenpeaceova strucnjaka za sumarstvo, glavni razlog za ilegalnu trgovinu tropskim drvetom su korupcija, nepotizam i povezanost utjecajnih politickih i drustvenih skupina s mafijaskim strukturama. "A s obzirom na to da policija, vojska i politicari profitiraju od tih ilegalnih poslova jako je tesko obustaviti ih," kaze Martin Kaiser iz Greenpeacea. Njegovi kolege iz ekoloske organizacije Environmental Investigation Agency, EIA takodjer se bore protiv ilegalne trgovine tropskim drvetom. Jedan od njihovih konspirativnih informanata prije duzeg im je vremena svratio pozornost na brod koji je iz Indonezije u Meleziju transportirao ilegalno sjeceno tropsko drvo - bez da su nadlezne vlasti intervenirale: "Cijeli put od A do ZZ drvo nije deklarirano kao drvo.Iako je sjeca tropskog drveta svugdje zabranjena znam da su i ljudi s kojima sam prije suradjivao, to tako cinili. Pouzdano znam da se nista nije promijenilo - sve do konacnog proizvoda. Sve je bilo uvijek jako, jako sigurno." Od ilegalne sjece narocito su pogodjeni nacionalni parkovi koji su zavicaj mnogih ugrozenih vrsta zivotinja i biljki. A kao dokaz za svoje optuzbe da novac kojim se opstanak nacionalnih parkova trebao financirati na kraju zavrsava u dzepovima politickih elita, EAI navodi lose stanje u kojem se nalazi poznati park prirode Tanjung Putin na Borneu. Tamo su suradnici Ministarstva za sumarstvo i pripadnici mornarice suradjivali u ilegalnoj sjeci. Zbog toga mnogi ekolozi sumnjaju u deklarativne izjave politicki odgovornih da im je zaista stalo do socijalne pravednosti i zastite okolisa. Tony Juniper iz organizacije Friends of the Earth International kritizira da se od 1992. godine kada je odrzan ekoloski summit u Rio de Janieru nista nije promijenilo na bolje: "Od ekoloskog summita u Rio de Janeirou sve je ocitija tendencija da vlade velikim koncernima ustupaju sve vise moci. Upravo zbog toga prosvjedujemo na madjunarodnim trgovinskim konferencijama, na skupovima Medjunarodnog monetarnog fonda ili Svjetske banke. Ljudi su odavno shvatili da vise ne mogu djelovati samoodredjeno????, nego da im multinacionalni koncerni odredjuju pravila. Zbog toga stvari idu u krivi pravac." Upitno je dakle da li ce medjunarodni summiti u tome moci nesto promijeniti na bolje. UN-ova 7. Konferencija Konvencije o bioloskoj raznolikosti u svakom si je slucaju postavila velike/plemenite ciljeve. Ona, izmedju ostaloga, zeli postici da se 2010. godine znatno smanji izumiranja zivotinjskih i biljnih vrsta. A kako bi se taj cilj ostvario ekoloske organizacije kao Greenpeace zahtijevaju uspostavljanje medjunarodne ekoloske mreze kojom bi se na odredjenim poducjima stitila flora i fauna. Sve drzave potpisnice UN-ove Konvencije u tu bi svrhu morale medjutim izdvajati 20-ak milijardi eura godisnje.