Izvješća o napretku

Za Hrvatsku je sve jasno u izvješću o napretku, ostaje nada da će i odgovornima u Hrvatskoj biti jasno što je sve to Europska komisija zabilježila o Hrvatskoj. U izvješću Europska komisija je dala pohvale ali i jasno ukazala na sedam grijeha za koje Hrvatska mora činiti pokoru, odnosno uložiti velike napore kako bi proces pistupanja održao ritam i mogao biti završen do kraja ovog desetljeća. Hrvatska je dobro počela pregovore, ali i dalje ima velike nedostatke na području pravosuđa i borbe protiv korupcije, poručio je povjerenik Olli Rehn.

"Put do reformi nije šetnja parkom"

“Hrvatska je napravila dobar početak pristupnih pregovora. Hrvatska ima vrlo dobro razrađenu pregovaračku mašineriju. No potrebni su dodatni napori, posebice oko reforme pravosuđa, borbe protiv korupcije i gospodarskih reformi”, rekao je Olli Rehn dodajući kako put u punopravno članstvo ide samo putem temeljitih reformi te da to “neće biti šetnja kroz park”. Povjerenik Rehn je priznao da je bilo u dosadašnjim pregovorima s Hrvatskom bilo nedostataka i od strane Europske komisije:

“Istina je da smo u pet prioritetnih poglavlja imali problema, jer smo morali osigurati vrlo pomnu pripremu kako bi smo imali pregovaračku poziciju u Komisiji koja je vjerodostojna i koja reflektira poziciju Europske unije”, rekao je Rehn dodajući kako je bilo kašnjenja s hrvatske strane iz različitih razloga. Rehn je mišljenja kako je kvaliteta važnija od brzine pregovora.

Kada je riječ o Hrvatskoj Rehn je zaključio kako su sada obje strane dobro pripremljene. Također povjerenik za proširenje je upozorio kako je važnije da se Hrvatska koncentrira na reforme na terenu, jer one su ključne, a manje na brzinu tehničkog dijela pristupnih pregovora. Izrazio je i nadu da će tijekom finskog predsjedništva Europskom unijom Hrvatska otvoriti još nekoliko poglavlja.

Ostale zemlje regije

Makedonija je posostala u provedbi reformi. Ova zemlja koja je prije godinu dana dobiola status kandidata još je daleko od bilo kakvog datuma za početak pristupnh pregovora.

Korupcija i nedostatak na području pravosuđa, ali i ne postojanje funkcionirajuće tržišne ekonomije koju u regiji ima samo Hrvatska, glavni su problemi za Srbiju, BiH, Crnu Goru i Albaniju. U slučaju Srbije tu je još i nepotpuna suradnja s Haaškim sudom.

"95% posla u Hrvatskoj"

Direktor u općoj upravi za proširenje Pierre Mirel izvješće o napretku Hrvatske prokomentirao je riječima: «To znači da 95% onoga što se mora učiniti ne treba odraditi ovdje u Bruxellesu već u Hrvatskoj».

Pierre Mirel proces pristupnih pregovora Europske unije i Hrvatske okaraterozirao je ovim riječima: «To je prije pitanje kvalitete a ne brzine. Zanimljiva je bila reakcija premijera Sanadera koju sam pročitao. Sanader je kazao da se možda ne bi trebalo razmišljati toliko o datumu koliko se zaista uhvatiti u koštac s najvažnijim područjima koji su opsiani u izvješću o napretku, a to je vrlo dobro došlo».

Direktor opće uprave za proširenje dao je svoje mišljenje oko pitanja koliko je važan datum ili ciljani datum prijama Hrvatske u Europsku uniju.

"Datum može biti kontraproduktivan"

«S jedne strane važno je imati nekakav cilj i datum, jer pomaže u mobilizaciji energije i ljudi, ali treba biti i vrlo realan s datumom. Dobro se sjećam, Madžari su svojevremeno kazali da će u Europsku uniju ući 2000. godine, no nakon toga su morali pomaknuti svoj cilj na 2001, pa 2002. godinu i na koncu su ušli tek 2004. godne. Dakle, važno je imati nekakav cilj, ali u određenom trenutku datum može biti kontraproduktivan za vladu, jer ako Hrvatsku će trebati duže što će se dogoditi sa Sanaderom, i što će on tada kazati građanima», upozorio je Pierre Mirel direktor opće uprave za proširenje u Europskoj komisiji.

Zanimljiva je bila i reakcija Bernda Posselta, vanjskopolitičkog glasnogovonika stranke CSU u Europskom parlamentu. On je na izvješće o napreku zemalja reagirao priopćenjem pod naslovom “Izvješća o napretku povlače pogrešne posljedice”. Posselt je naime oštro kritizirao izvješća o napretku koja – kako je rekao – “točne analize kombiniraju s pogrešnim zaključcima”. To se prije svega odnosi na Tursku “zemlju koju se kao neeuropsku državu i zemlju koja ne može dostići europske standarde samo maltretira i destabilizira, umjesto da joj se na stvarnoj osnovi ponudi partnerstvo po mjeri koja bi za razliku od punopravnog članstva za obje strane bila od koristi i interesa”.

"Hrvatska ispunjava kriterije bolje nego neke članice"

Što se tiče Hrvatske, kaže Posselt, “ova zemlja ispunjava kriterije bolje nego neke države članice, pa se zbog toga pristupni pregovori mogu završiti za dvije godine”.

Posselt je pozdravio i izvješća o napretku za ostale zemlje regije u kojima je opetovano ukazano na jasnu prespektivu članstva u EU. No prije toga, upozorava Posselt “Europska unija mora proći višegodišnju fazu konsolidacije, a građani zemalja jugoistočne Europe uz pomoć EU-a moraju još riješiti velike probleme”. Posselt je naveo neophodnim “stvaranje uvjetovane neovisnosti Kosova za najkasnije proljeće 2007. godine, jedinstvene standarde za manjine za cijelu regiju, demokratizaciju Srbije koja je ugrožena novim radikalizmom, reformu ustava u BiH te političku i gospodarsku stabilizaciju Albanije, Makedonije i Crne Gore”. Posselt ukupnu situaciju u regiji procjenjuje pozitivno. Istovremeno je upozorio na smanjenje civilne i vojne nazočnosti Njemačke i Europske unije na jugoistoku Europe, jer se regija upravo iduće 2007. godine nalazi pred izrazito teškim i velikim izazovima.