1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Japan savjetuje Njemačkoj i Europi: zadužujte se!

Michael Weidemann12. kolovoza 2004

Što kada bolesnik pati od visokog tlaka i istovremeno oboli od upale pluća? Lijekovi za upalu uzrokuju još viši tlak - ali ako se prvo ide liječiti kronična bolest - nezaposlenost - a tek onda akutna upala - konjukturna slabost, rezultat zna svaki liječnik: put do groba je veoma kratak.

https://p.dw.com/p/9ZRi
Japan: od industrijske velesile do zemlje u krizi - i nazad na vrh!
Japan: od industrijske velesile do zemlje u krizi - i nazad na vrh!Foto: AP

Reforme u ovoj zemlji su neophodne jer i čitavo gospodarstvo Njemačke osjeća teret nezaposlenosti. Rezultat - njemačka poduzeća sele produkciju u inozemstvo i nezaposlenih je još više. Začarani krug? Možda jer je to i polemika među ekonomistima koja već traje gotovo puno stoljeće: doista, svijet je dugo vremena - može se reći od početka osamdesetih i Ronalda Reagana - na putu načela potpune liberalizacije tržišta. No to načelo, povezano sa imenom ekonomiste Friedmana nastala je zapravo kao reakcija na načelo državnih intervencija Keyensa koji je smatrao da samo ogromnom državnom potrošnjom se može prekinuti taj začarani krug nezaposlenosti. No ideja Keynesa nije mrtva - nego su je proveli u Japanu i to sa uspjehom. Podsjetimo: ova industrijska velesila je zapravo doživjela slom početkom osamdesetih - ne na kraju zbog sloma čitavog niza banaka koji su davali ogromne kredite bez pokrića. Neko vrijeme je Japan prolazio kroz teške dane - ali trenutno iskazuje rezultate i stope rasta o kojima Europljani mogu samo sanjati - uz stopu nezaposlenosti koja je ispod 5%. Njihova poruka Europljanima jest ono što zna svaki liječnik - ako je netko bolestan od kronične bolesti i oboli od akutne upale, treba liječiti prvo akutnu upalu - pa makar se država zadužila više nego ikad.

Prošla su vremena kada su poduzeca i privatna domacinstva u Japanu odbijala uzeti kredite, cak i one beskamatne. Japansko je gospodarstvo prezivjelo samo zahvaljujuci masovnom prekoracenju javnih budzeta. Kada je krajem 8o-ih godina pukao umjetno napuhani konjunkturni balon japanska je vlada bila ona koja je pogurala zapelo gospodarstvo.

Takvu politiku Europa izbjegava kao vrag tamjan. Vodeci japanski ekonomist Richard Koo pak tvrdi da se gospodarske prilike u njegovoj zemlji potpuno krivo tumace: "Njemacka poduzeca trenutacno otplacuju dugove umjesto da podizu kredite. Stanovnici stede, umjesto da trose. Rezultat takvog ponasanja je deflacija. Nastaje rupa koja sukcesivno raste. Ako njemacka vlada zeli sprijeciti kolaps gospodarstva ona ga mora stimulirati odatnim financijskim poticajima, u ovom slucaju zaduzenjima," objasnjava Koo.

Deflacija je, prema misljenju tog japanskog ekonomskog strucnjaka, realna opasnost, tim vise ako se Njemacka usredotoci iskljucivo na konsolidiranje gospodarstva i provodjenje strukturalnih reformi. "Nije vazno u sto ce javne blagajne ulagati, najvaznije je da uopce ulazu, pa makar i pomocu kredita," smatra i Adolf Rosenstock, glavni ekonomist "Nomure", jedne od najvecih japanskih firmi koje se bave prometom vrijednosnih papira. "Zaboravite sve strahove od prevelikih budzetskih deficita, ovdje se radi o pukom prezivljavanju Vaseg gospodarstva," objasnjava Rosenstock. Njemacka, kaze on, boluje od dvije bolesti istodobno - od dijabetesa i akutne upale pluca: "Za suzbijanje dijabetesa reforme su pravi lijek, za lijecenje upale pluca gospodarski je zastoj neophodan. Terapije za ova oboljenja, medjutim, medjusobno se iskljucuju. Postvlja se dakle pitanje koju od te dvije bolesti koje su istodobno izbile, prevo lijeciti? Naravno akutnu upalu pluca," preporucuje Adolf Rosenstock.

Upravo je tako postupala i japanska vlada koja je, suprotno savjetima Medjunarodnog monetarnog fonda, tijekom 90-ih godina ulagala u naizgled besmislene gradjevinske projekte i infrastrukturu. Drzavno zaduzenje postalo je cak jedan i pol puta vece od bruto drustvenog proizvoda, ali su sprijeceni masovna nezaposlenot i kolaps japanskog gospodarstva. Richard Koo istice da ova mjera japanske vlade nacelno ne stavlja u pitanje konsolidaciju i strukturalne reforme gospodarstva: " Reforme su potrebne, ali njima se Japan proslih deset godina ne bi mogao izvuci iz krize. One su i Njemackoj hitno potrebne. Medjutim onaj tko vjeruje da se one moraju samo brzo i konzekvento proveseti, te da ce se njemacko gospodarstvo potom samo od sebe oporaviti, taj se vara."

Koo zbog toga zahtijeva da se sto prije ukinu Mastriski kriteriji o novom zaduzenju, u suprotnom ce Europa unistiti svoje gospodarstvo od stednje. Javne se blagajne, kaze ovaj japanski ekonomist, moze kasnije konsolidirati - kada se konjunktura ponovo bude zahuktala.