Jesen kancelarke Merkel

Po jedanaesti put Angela Merkel se nakon ljetne stanke i godišnjeg odmora vraća u svoj ured i političku svakodnevicu. Mada u njenom slučaju teško može biti govora o svakodnevici i osam sati rada za pisaćim stolom. Kada je riječ o ovoj godini, rijetko kada je njen posao bio prožet s manje rutine, a s više rizika.

Ipak, doima se poput katastrofe kada neki analitičari govore o "sumraku bogova", odnosno o njenom odlasku s političke scene. Ako se prelistaju novine od 2006. naovamo može se čitati o "velikim izazovima", "konfuziji", "najlošijem rejtingu u anketama još od...". Naslovi su to koji ukazuju na krize. Nekome se možda i ne sviđa kancelarkin način vođenja politike koji se temelji na dugom razmatranju poteza i očekivanju da se "smire strasti". U ovim danima, kada se svako malo začuje zvono za uzbunu, tijekom rijetkih konferencija za novinare Angele Merkel se može primijetiti da ona zna za raspoloženje javnosti, ali da odlučno vodi politiku mirne ruke. I sve to bez obzira na napade u Würzburgu i Ansbachu.

Zabrana burke i ukidanje dvojnog državljanstva

U Njemačkoj je došlo do promjene sigurnosne situacije. Vladajuća koalicija na to pokušava reagirati uvođenjem brojnih i raznovrsnih mjera. Ali čak i ako tvrdolinijaši u konzervativnoj stranci CDU traže zabranu potpunog pokrivanja žena, pa čak i opću zabranu dvojnog državljanstva - za kancelarku Merkel to ne predstavlja najveće izazove s kojima se trenutno suočava. To nema veze s borbom protiv terorizma. Bilo je to jasno nakon što je njen puno kritizirani (i to s pravom) ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere glatko odbio ove zahtjeve.

Za kancelarku Merkel veliko razočarenje mora predstavljati tijek integracije pristiglih izbjeglica na njemačko tržište rada. Nije riječ o nedostatku angažmana malih firmi, nego onih velikih. Ona ima namjeru o tome razgovarati s čelnicima velikih koncerna.

Vanjskopolitički izazovi

Ipak, sve ovo ne ugrožava njenu političku poziciju. Ukoliko u jesen 2016. kancelarki Merkel zaista počne "gorjeti pod nogama", bit će to zbog vanjske politike. Pri tome nije riječ samo o dramatičnoj situaciji u Turskoj.

Ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier je napravio kratku pauzu na godišnjem odmoru i posjetio je Rusiju, gdje se razgovaralo o krizama u Ukrajini i Siriji. Na prvoj konferenciji za novinare nakon ljetnog odmora vlade u Berlinu prvih 41 minutu se razgovaralo isključivo o tim međunarodnim temama. Prvi vanjskopolitički termin kancelarke ima karakteristike prave drame. U goste joj dolazi predsjedavajući Ministarskog vijeća EU-a Donald Tusk. Teme razgovora su Brexit i budućnost cijelog EU-a. Njen Berlin je postao drugi Bruxelles.

Međunarodnih kriza je mnogo. Ukoliko dođe do eskalacije sukoba u Ukrajini ili se dodatno pogoršaju odnosi s Turskom, onda će porasti i politički pritisak na kancelarku da donese odluke, a ne da samo razgovara. Mada je baš Merkel ta koja preko svog ministra vanjskih poslova održava kontakt s Moskvom - zbog Ukrajine i zbog Sirije. A što ako situacija u Turskoj eskalira? Ako prema Njemačkoj, doduše, ne krenu milijuni Sirijaca, nego stotine tisuća Kurda iz Turske? U svijetu u kojem populisti vode glavnu riječ, kancelarka bi se našla pod ogromnim pritiskom da brzo djeluje.