Jesmo li izvukli pouku iz 11. rujna?

Šok nakon atentata od 11. rujna 2001. bio je ogroman. Zbog toga je hitno sazvan izvanredni sastanak šefova država i vlada zemalja članica koji su se složili oko veće suradnje u borbi protiv terorizma. No, nakon toga su prošle dvije godine a da se nije puno promijenilo – zakazivala je provedba dogovorenih mjera u praksu. Atentati na podzemnu željeznicu u Madridu u ožujku 2004. bili su novi šok za Europljane, šok koji je ponovno dokazao da je oklijevanje kriva strategija. Tadašnji njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer je rekao:«Moramo učiniti sve da bi agirali što je moguće efikasnije u preventivi i da bi naše akcije prelazile granice pojedinih zemalja. Na iskušenju je Europa kao cjelina.»

Koordinator za borbu protiv terorizma

Europska unija je nakon atentata u Madridu angažirala vlastitog koordinatora za borbu protiv terorizma. Gijs de Vries trebao bi se iz Bruxellesa brinuti za kvalitetnije dogovaranje i razmjenu podataka na razini Unije. Istovremeno mu je u cilju i pooštravanje zakona, na primjer...

«Donijeli smo zakone koji bi trebali spriječiti financiranje terorističkih aktivnosti. Teroristima treba novac. Oni ga ne smiju dobiti, a za to je potrebna međunarodna suradnja.»

Bolja suradnja je za Vriesa na vrhu liste prioriteta. Osnivanjem europske policije EUROPOLA nastao je teoretski već 1992. središnji koordinacijski centar, no konkretna suradnja zapinje jer nacionalne vlasti nerado daju informacije kojima raspolažu. Prije se djelatnost EUROPOL-a koncentrirala prije svega na narko-kriminal i trgovinu ljudima, ali to se promijenilo, kaže šef njemačkog ureda EUROPOL-a, Max-Peter Ratzel. «Sada je, naravno, u prvom planu terorizam, jer su tu rizici najveći i moramo sve učiniti, stvarno sve kako bi što prije prepoznali opasnosti, tako doista možemo pružiti pomoć članicama u njihovom uklanjanju. Često se s malo ljudi uspijeva izdvojiti ono što je važno.»

EUROPOL zapravo nije policija

No, EUROPOL je još daleko od prave europske policije po uzoru na američki FBI. Njegovih 500-njak djelatnika ne smiju sami pokretati istrage ili racije i nemaju vlastite policajce koje mogu poslati na teren, već su oni neka vrst uslužnih djelatnika za policije pojedinih članica EU-a.

Slične probleme ima i pravosudno tijelo EUROJUST pod čijim krovom surađuju nacionalna državna tužiteljstva – i to ne baš sjajno. Jedan od glavnih razloga tome je što u Europskoj uniji nema jedinstvenog kaznenog prava.

Ipak postignuti napretci

Unatoč svim raspravama oko detalja, želja i volja da se usuglasi zajednička anti-teroristička strategija su velike. Novi pomaci napravljeni su nakon atentata od 7. srpnja 2005. u Londonu. EUROPOL je uveo kompjuterski sustav TESC koji skuplja nacionalne dosjee o osobama koje se sumnjiče za terorizam. I suradnja tajnih službi je, čini se, počela bolje funkcionirati. Četiri velike zemlje-članice: Njemačka, Francuska, Velika Britanija i Italija uspostavile su zajedničku kompjutersku mrežu. Osim toga, odnedavno u Parizu postoji i mjesto na kojem se koordiniraju i razmjenjuju informacije američkih i europskih tajnih službi. Zahvaljujući svemu tome, spriječeni su brojni planirani atentati, tvrdi koordinator de Vries. Jedna od potvrda ove teze je i nedavni primjer uhićenja brojnih osumnjičenih u Velikoj Britaniji koji su očito planirali atentate na zrakoplove.