1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Jessen-Petersenov posljednji nastup

Rainer Sütfeld21. lipnja 2006

O stanju na Kosovu jučer je u New Yorku raspravljalo Vijeće sigurnosti UN-a. Bio je to posljednji nastup šefa međunarodne uprave u toj pokrajini Sörena Jessen-Petersena, koji krajem ovog mjeseca, nakon dvije godine u službi, odlazi s te dužnosti. Kakva je njegova bilanca?

https://p.dw.com/p/9YNS
UN-ov upravitelj na Kosovu Sören Jessen-Petersen
UN-ov upravitelj na Kosovu Sören Jessen-PetersenFoto: AP

Njegovo je izvješće pokazalo kako je, unatoč brojnim pomacima u izgradnji funkcionirajućega višeetničkog društva na Kosovu, situacija kosovskih Srba i dalje teška. U svom zadnjem obraćanju Vijeću sigurnosti Jessen-Petersen je bio vrlo određen: «Prelazni status Kosova je neodrživ i mora biti riješen do kraja ove godine.»

I on, kao i kosovski premijer Agim Çeku, optimistično gleda na pomake u razvoju tamošnjeg društva: «Vlada i sve institucije postigle su suštinski napredak, kako bi Kosovo preraslo u višeetničku, demokratsku, modernu, stabilnu i funkcionirajuću zemlju.»

Beograd otežava položaj Srba

Drugačijeg je mišljenja glasnogovornica srbijanske strane Sanda Rašković-Ivić: «Trgovina na crno cvjeta. Krijumčari se roba i ljudi. Vlada bezakonje. Raširena korupcija i organizirani kriminal sprečavaju gospodarski oporavak i predstavljaju ozbiljan politički, gospodarski i sigurnosni problem koji potkopava povjerenje u vlast.» Srbijanska je manjina dnevno i bespomoćno izložena napadima, a njezina su prava ugrožena, dodala je.

Jessen-Petersen je opovrgnuo većinu navoda, a glavni uzrok još uvijek teškog položaja Srba na Kosovu vidi u neprestalnom pozivu Beograda na bojkot, što je suprotno interesima stanovništva i integracijskim nastojanjima međunarodne zajednice.

Bez pomaka u stajalištima

Idućeg mjeseca tema zasjedanja Vijeća sigurnosti trebali bi biti i bečki pregovori o konačnom statusu Kosova. Pozicije dviju strana ostaju oprečne: Dok Albanci teže neovisnosti, cilj Beograda, kaže Rašković-Ivić, ostaje «suštinska autonomija unutar međunarodno priznatih granica Srbije».