Kacin: Hrvatska igra na dva scenarija
1. veljače 2008
Gospodine Kacin, Hrvatska ima novu Vladu, koalicijsku Vladu. Jeste li iznenađeni sastavom Vlade u kojoj sa HDZ-om sjede sada Liberali i HSS uz podršku predstavnika manjina?
Kacin: Kada bi me i iznenadilo, ne bi bilo primjerno da ja to tumačim. To je u potpunoj nadležnosti hrvatskog Sabora koji je dao podršku takvom sastavu Vlade koja mora preuzeti odgovornost za budućnost Hrvatske i zato želim puno uspjeha toj Vladi.
Hrvatska ima najviše poteškoća sama sa sobom
Gdje vidite da će nova Vlada imati najveće poteškoće, koji su izazovi?
Kacin: Najveće poteškoće će hrvatska Vlada imati sama sa sobom. Naime, približavanje Europskoj uniji nije samo stvar izjava i javnih nastupa već je to i stvar operativne sposobnosti i što je sada javnost jasno vidjela, kada je došla do spoznaje da hrvatska Vlada nije u stanju koristiti sredstva koja su rezervirana za njezino približavanje Europskoj uniji. Ne treba se samo hvaliti, treba imati instrumente i ljude koji to znaju i mogu, i koji na koncu dokazuju da je hrvatska administracija sposobna iskoristiti šanse koje EU pruža već danas.
Kacin: Imam dojam da Hrvatska ne želi brzo u EU
Koliko je (ne)mogućnost iskoristiti taj vrlo važan novac iz pretpristupnih fondova možda zabrinjavajuća stvar u Hrvatskoj?
Kacin: To nije pitanje za mene, to je pitanje za hrvatsku javnost. Ja bih samo želio na neki način osvježiti sjećanja na one velike rasprave o tome, kada su svi ovdje tražili datum za Hrvatsku, da 2009. godine sve mora biti završeno i pregovori gotovi, da bi danas bili u situaciji na početku 2008., da su samo dva poglavlja zatvorena, a tih poglavlja ima još puno, a polovica poglavlja još nije niti otvorena. Tu ima još velikog posla. Tada je hrvatska Vlada s istim premijerom tražila da joj se dadu mogućnosti, a kada joj se daje mogućnost pokazalo se da u dosadašnjem sastavu nije bila u stanju iskoristiti povjesne mogućnosti koje stoje pred njom. Ja gledam vrlo realno na tu hrvatsku budućnost. jJa sam se tada protivio datumima, jer to na kraju krajeva donosi razočaranje. Ljudi se priviknu kada to čuju sto puta i počnu vjerovati, a kada se očekivanja ne ispune, normalno je da na kraju dolazi do rezignacije i manje podrške procesu približavanja. Ali na drugoj strani, barem ja imam takav dojam, bio bih sretan kada bi došao do spoznaje da nisam u pravu, ali dojam je da Hrvatska i ne želi brzo prema EU. Pokazalo se da Makedonija nije u stanju da uđe u tu regatu, to znači da nitko Hrvatskoj “nije za vratom“, a na drugoj strani hrvatska Vlada je pred dilemom, da li hrvatskoj javnosti treba sve reći ili to razvući na duže razdoblje, “kap po kap” kao u ljekarni, s instrumentima približavanja pokušavati držati pod kontrolom javnost koja neće biti zadovoljna kada sve ono, što još ne zna, izađe na vidjelo.
Nedavna istraživanja javnog mnijenja objavljena u Jutarnjem listu govore da Sanader uživa veliku podršku u javnosti, da mu građani u Hrvatskoj vjeruju, prije svega oko ZERP-a. Promatrači i analitičari pak pitanje ZERP-a drže da bi to mogao biti izgovor Sanaderu zašto se pristupni pregovori otežavaju i usporavaju. Tim više, jer je Sanader od Europske komisije i zemalja članica zatražio pojašnjenje za razlog zašto Hrvatska prošle godine nije zatvorila niti jedno poglavlje. Kakav je Vaš komentar Sanaderovih izjava?
Kacin: Mislim da je nekorektno upučivati to pitanje u Bruxelles, kada se na to pitanje treba dati odgovor u Zagrebu. Ne približava se EU Hrvatskoj i ne zatvara Europska unija poglavlje nego je upravo obrnuto. Hrvatska se približava, Hrvatska mora zatvoriti poglavlja i ako to nije napravila, tada je vjerojatno nekorektno i vrlo kratkovidno, ako se gospodin predsjednik Vlade igra s europskim institucijama i domaćom javnošću na taj način. Što se tiče ZERP-a, doći će trenutak istine kada će predsjednik Vlade reći sve ono što nije do sada rekao. Naime, mislim da je došlo vrijeme kada bi gospodin Sanader morao kazati o čemu se radi, što se tiče odnosa između Hrvatske i Italije. Italija je tražila ne da ide granica onako po polovici onoga što još nije podijeljeno, nego da se ponovno crtaju ribolovne zone i da se ono što Hrvatska sada ima, zahvaljujući tome da su Palagruža, Vis i Jabuka u hrvatskim vodama, da se to ponovno razmatra i da se neke stvari otvore na novo. Kada to bude predsjednik hrvatske Vlade imao hrabrosti kazati hrvatskoj javnosti, tada će to izgledati malo drukčije. Onda će to, što se sada događa, kada izgleda da je Slovenija ona koja stvara probleme Hrvatskoj, a ne Hrvatska sama sebi, pokazati se u nekom drugom svjetlu.
Da li mislite da, ako nova hrvatska Vlada zaista ostane pri primjeni ZERP-a od 1.1.2008. godine, da to će to usporiti pregovore i blokirati (još) neka poglavlja?
Kacin: Hrvatska se ne može igrati svojom budućnošću. Ja bih vas htio upozoriti i na ono, što se dogodilo na sjevernom Cipru. Tamo su sve završili, sve je bilo spremno i na kraju su imali referendum. I kada je grčka većina na južnom dijelu otoka rekla ne, sjeverni Cipar je ostao izvan Europske unije. Ja sam prilikom prvog nastupa predsjednika slovenske Vlade u Europskom parlamentu kao predsjedavajućeg Europskog vijeća, upozorio na taj problem na Cipru. Predsjedavajući ga nije niti spomenuo. Sada će biti četiri godine u vrijeme našeg slovenskog Predsjedništva i mislim da je to krajnje nekorektno. Mi smo zaboravili na sjeverni Cipar kada smo najavljivali ulazak Rumunjske i Bugarske. I kada se to dogodilo godinu dana kasnije, opet nitko nije spomenuo sjeverni Cipar, pa i sada, kada predsjedavamo, nitko ne spominje sjeverni Cipar. Govorimo o međukulturnom dijalogu - i opet ništa o Cipru. Ne bih bio sretan kada bi se Hrvatska našla u sličnoj situaciji. Jedina vlada koja može zadržati Hrvatsku na putu prema i u EU je hrvatska Vlada, na čelu s premijerom Sanaderom.
Ne znam koliko pratite unutarnju političku scenu u Hrvatskoj i političke duele premijera Sanadera i vođe oporbenog SDP-a Milanovića. Dok Milanović kaže da su pregovori stali, odnosno da su gotovo zamrznuti na području pravosuđa, što Sanader i hrvatska Vlada javnosti prešućuju, kako to tvrdi Milanović, sam Sanader kaže da je Hrvatska dobila mjerila za pravosuđe i to tri, na čijem ispunjavanju se radi. O čemu se tu radi, želite li to komentirati?
Kacin: Mislim da je to unutarnje pitanje Hrvatske i da je zadaća opozicije da upozorava na probleme koje vVada odnosno vladina koalicija ne želi prikazati ili javno odgovoriti na to. Što se mene tiče kao predstavnika u Europskom parlamentu, moram kazati da se hrvatski građani često i meni obraćaju, da svaki mjesec dobivam upite i slučajeve u kojima se traži pomoć, jer su u suočavanju s hrvatskim pravosuđem jednostavno nemoćni. Ja imam dojam da se radi o prikrivanju mnogih malverzacija, prije svega u velikim tvrtkama koje su u većinskom vlasništvu hrvatske države. Mislim da se tamo sve te stvari već godinama kriju i da je pravosuđe u nekim slučajevima instrument da se postigne cilj prikrivanja. S druge pak strane, ljudi, koji su žrtve napora hrvatske države da se to prikrije pred vlastitim stanovništvom i Europskom unijom, traže sve moguće puteve da bi na kraju došli ne samo do istine već i do neke satisfacije, jer godinama biti optuživan da ugrožavaš Hrvatsku i najveće firme, to jednostavno nije dobro. To su veliki stresovi, veliki pritisici. Mislim da Hrvatska tu mora još puno toga učiniti. Neka pitanja iz tog okvira već sam postavljao hrvatskoj bivšoj i novoj ministrici pravosuđa i ja joj želim puno uspjeha, ne zbog sebe već zbog hrvatskih državljana i zbog približavanja Hrvatske Europskoj uniji.
Vratimo se datumima. Rekli ste da je spominjanje datuma nezahvalo, no Vaš kolega iz skupine europskih socijalista Hannes Swoboda, izvjestitelj za Hrvatsku, drži da su šanse 25 do 30 posto da Hrvatska 2009. završi pregovore i 2011. godine uđe u EU. To je zapravo vrlo mali postotak.
Kacin: Hannes Swoboda je bio onaj koji je inzistirao na tom datumu, on se zaklinjao u taj datum. Na taj način je htio motivirati Vladu u Zagrebu, premda je bio iz socijalističke grupe, svakako je htio da Hrvatska brže napreduje. Kada sam se tome usprotivio, često puta mi je rekao, dobro ti si pesimist, ti si realist, ti si susjed, pa možda imaš bolje procjene od mene, ali ja im želim sve najbolje, kazao je Swoboda. Pa i ja Hrvatskoj želim sve najbolje, ali Hannes Swoboda se razočarao i to je jasna poruka. Hrvatska se mora sabrati i postaviti nekakav cilj. Želi li u EU ući umjesto 2009. godine stvarno 2011., negdje na polovici mandata Europskog parlamenta ili moramo čekati još cijeli mandat, puniih pet godina da bi se Hrvatska kvalificirala za EU. To nije pitanje za mene, ni za moje kolege u Europskom parlamentu, ni za Europsku komisiju već je to pitanje za hrvatsku javnost, za političke elite, za predsjednika Vlade da odradi ono što ne može odraditi nitko drugi osim hrvatske Vlade.
Hannes Swoboda, izvjestitelj za Hrvatsku, predstavio je nacrt novog izvješća o Hrvatskoj. Kako komentirate taj nacrt?
Kacin: Izvješće je namjenjeno motiviranju hrvatske Vlade i glavnog pregovarača. Ono što je gospodin Drobnjak predstvio nije bilo jako pozitivno već više konfliktno, što me na neki način iznenadilo, ali i ne toliko. Moja procjena je bila do sada da Hrvatska igra na dva scenarija, da javno govori o približavanju i ubrzavanju pregovora, a radi sve, kako upće ne bi došlo do napretka, jer potrebni su za to izgovori. U prvom predstavljanju pred vanjskopolitičkim odborom Europskog parlamementa je bilo otvoreno rečeno da će biti teško zatvoriti sva poglavlja u tako kratkom vremenu koje je pred Hrvatskom do 2009. godine i na osnovi toga mislim, da je Hrvatska odlučila krenuti po scenariju B, i današnja hrvatska opomena Europskoj komisiji da razmisli o svojoj ulozi, to nije produktivno. Sa sukobom se ne može u budućnost, time se ide u prošlost. Zapadnobalkanski pristup Hrvatskoj ne priliči, prije svega on je kontraproduktivan.
U koaliciji u Hrvatskoj sudjeluje i jedna liberalna stranka. Koliko će ta činjenica možda olakšati i još više poboljšati komunikaciju s Hrvatskom?
Kacin: Samo zato jer netko plaća članarinu jednoj stranci nije dovoljan ili nije uopće argument da bi se zatvorilo neko poglavlje. Tu su neki objektivni kriteriji koje mora položiti država, jer država se kvalificira, a ne pojedina partija, pa ni koalicija. Mi ćemo svakako iskoristiti sve svoje kanale da našu kolegicu u Vladi Republike Hrvatske direktno informiramo o realnoj situaciji, a kako će ona kao član koalicije to iskoristiti i prenijeti do predsjednika Vlade i do svojih kolega u Vladi, to je njezina stvar.