Kada će se zatvoriti logor u Guantanamu ?

Samo tri dana nakon terorističkih napada na World Trade Center u New Yorku američki je Kongres donio rezoluciju kojom se američkom predsjedniku dopušta da se u borbi protiv terora smije služiti silom protiv "nacija, organizacija i pojedinaca". Nekoliko tjedna kasnije predsjednik Bush je izdao vojnu odredbu kojom se Pentagonu dopušta da uhiti strane državljane te da ih bez podizanja optužnice zadrži u zatočeništvu na neodređeno vrijeme. Osim toga, zarobljenicima je zabranjeno pozivati se na američke, inozemne i međunarodne sudove. Specijalni izvjestitelj UN-a Manfred Nowak smatra da te odredbe predstavljaju kršenje međunarodnog prava.

Kada su prvi zarobljenici iz Afganistana prebačeni u zaljev Guantanamo tamo su se nalazili žicom ograđeni kavezi, koje se označavalo kao Camp X-Ray. U međuvremenu je tamo nastao veći logor - Camp Delta. Vjeruje se da je u ovom bivšem američkom vojnom uporištu od njegovog osnivanja prije pet godina internirano preko tisuću ljudi iz 45 različitih zemalja, a na vojnom području ne vrijedi američko civilno pravo. Kritike da se time krše ljudska prava čule su se od samog pčetka, ali tek je 2005. godine bilo dopušteno UN-ovim specijalnim izvjesiteljima provođenje istrage:

"To znači da se jedna takozvana "fact finding mission" - misija utvrđivanja činjenica - može provesti samo na osnovu poziva neke vlade. Taj je poziv uz veliko odugovlačenje i natezanje došao tek pretprošle, odnosno prošle godine. Tada smo odlučili - a to je novost u takozvanom specijalnom postupku UN-ove komisije za ljudska prava - da mi sami, bez obzira što za to nemamo prave mogućnosti, počnemo istraživati i provedemo zajedničku istragu."

Istraga i izvještaj o Guantanamu

Američka je vlada imenovala četvoricu specijalnih izvjestitelja koji su istraživali

problematiku mučenja, nezavisnosti pravosuđa, religijsku slobodu i pravo na duševno i tjelesno zdravlje. Oni su na koncu bili pozvani u Guantanamo. No standardi za rad te misije nisu bili zajamčeni, što više, od samog početka bili su isključeni. Na primjer - razgovori sa zatočenicima bez prisustva stražara su bili zabranjeni. Četvorica specijalnih izvjestitelja vršili su svoja istraživanja izvan Gunatanama i sakupili dovoljno materijala te početkom prošle godine Komisiji za ljudska prava UN-a podnijeli izvještaj na 50 stranica. Uobičajena je praksa da se nekoga može uhititi samo kada ga se može optužiti za neko kažnjivo djelo.

" Svi ljudi koje se optuži za neko kažnjivo djelo imaju pravo na fer proces pred nekim neovisnim sudom, a ne pred bilo kakvim vojnim vlastima ili tribunalima. Kao treće - to kako se postupa sa zatvorenicima u Guantanamu u suprotnosti je s odredbama o mučenju i ostalim oblicima neljudskog i ponižavajućeg ophođenja," kaže Nowak.

U izvještaju, koji je podigao veliku prašinu, jasno se tražilo zatvaranje logora u Gunatanamu - kao što je poznato, bez rezultata.

Kamo s preostalim zatočenicima?

Problem je u tome što se oko 200 preostalih zatočenika ne može izvesti pred sud niti pusiti na slobodu, sve dok zatočenike ne prihvati neka zemlja koja im može pružiti utočište, odnosno dok se ne pronađe neko humanitarno rješenje za njih.

Nowak ističe kako europske zemlje, koje s jedne strane traže zatvaranje Guantanama, do sada nisu pokazale spremnost intenzivinije suradnje u rješavanju tog problema.

Logor u Guantanamu nije niti najmanje doprinijeo borbi protiv terorizma - naprotiv: terorizam je u međuvremenu znatno ojačao, a kršenja ljudskih prava u Guantanamu su vrlo loš primjer:

" ...jer su u brojnim zemljama svijeta otvoreni slični logori i to u zemljama koje nemaju tako dugu demokratsku tradiciju kao Sjedinjene Države. To znači da se tim primjerom potkopalo osnovna načela međunarodne pravne države i ljudskih prava."

Nowak ističe kako je za mnoge zatočenike lakše podnositi mučenje i zlostavljanje kojem su izloženi nego tu vječnu neizvjesnost, koliko će još dugo morati ostati u logoru. On smatra da se protiv terorizma uspješno može boriti samo smanjenjem siromaštva i uspostavom pravednijih odnosa, a ne ukidanjem ljudskih prava pojedincima ili skupinama. On se nada da će i Sjedinjene Države to ubrzo shvatiti, pogotovo od kada su u američkom Kongresu demokrati u većini.