1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kako žive Romi u Mađarskoj?

11. siječnja 2011

U Mađarskoj živi oko 600.000 Roma. Oni su najveća manjina u toj zemlji, a njihov položaj je i jedan od prioriteta mađarskog predsjedanja EU-om. Kako izgleda njihova svakodnevica? Kako se prema njima odnose vlasti?

https://p.dw.com/p/QpVe
Piknik za Rome u Budimpešti
Piknik za Rome u BudimpeštiFoto: DW

Tržnica Teleki u osmom okrugu mađarskoga glavnoga grada Budimpešte. Posvuda zapuštene potleušice i očevidno siromašni ljudi. To je romska četvrt u mađarskom glavnom gradu. Rijetki kupci zalutaju do izložene robe. Voće i povrće, pileći batci, pečenjarnice. Najveća je gužva u igraonici na uglu. Za sigurnost na tržnici brine se muškarac koji izgleda kao rapper. Taj mladi Rom ima jasno mišljenje o mađarskom predsjedanju Europskoj uniji: „Sigurno neće biti bolje. Ljudi ovdje umiru od gladi. Tko ima nešto novca sjeda u zrakoplov i odlazi – što je moguće dalje.“

Romi još teže do posla

Vođa mađarskih roma Csaba Kallai (lijevo) s obitelji
Vođa mađarskih roma Csaba Kallai (lijevo) s obiteljiFoto: picture-alliance/ dpa

I žene uza štandove na tržnici imaju loša očekivanja od budućnosti. Kad se spomene mađarskog premijera Viktora Orbana samo odmahuju: „Ništa neće biti bolje. Pogledajte šefa.“ Jedna samohrana majka dodaje: „Ne očekujem ništa dobroga. Ja pripadam romskoj manjini i Orban se prema nama ponaša drukčije. Ako tražim posao kao čistačica i oni vide da je boja moje kože malo tamnija, otjeraju me. S manje od 300 eura moram prehraniti četvero djece. Ja bih mogla raditi najviše četiri sata, zbog djece. Ali, posla nema. I neće biti bolje.“

Pored tržnice je Radio C – jedina romska radio-postaja u Mađarskoj. Svoj zaštitni znak ova postaja samoironično temelji na vrlo raširenoj predrasudi. Kome pripada ovaj radio, pita strogi glas jednog navodnog lopova. A on odgovara, nama.

Prikazivanje stanja za EU

I Radio C jedva preživljava, žali se njegov šef Tivadar Fatyol. Na pitanje, što misli o vladinoj strategiji za Rome, kaže da Romi premalo znaju o tome: „Mi znamo samo iz pregovora o proračunu da sve više novca ide crkvama. I one bi se trebale brinuti o Romima. Ali, većina Roma pripada slobodnim crkvama kao što su pentekostalci. A oni nisu omiljeni kod etabliranih crkava. Ne znam kako bi to trebalo funkcionirati.“

Laszlo Meggyes (lijevo) i Csaba Bogdan na Ghandijevoj školi u Pečuhu
Laszlo Meggyes (lijevo) i Csaba Bogdan na Ghandijevoj školi u PečuhuFoto: AP

U sjedištu Romske samouprave malo bolje znaju kakve planove s Romima ima konzervativna vlada Viktora Orbana. Glasnogovornik Romske samouprave Janos Bogdan kaže da je to samo pokušaj prikazivanja boljeg stanja pred Europskom unijom, te da vlasti na jednoj strani daju, a na drugoj uzimaju. „Od 2001. postoji Mreža protiv diskriminacije Roma, mreža pravnih savjetovališta za one koji si ne mogu priuštiti da se u ustanovama bore za svoja prava. To je osnovano još za prve vlade Fidesz-a. Od tada je savjete u 30 savjetovališta potražilo 11.000 ljudi. Ali, s krajem prošle godine vlada je zatvorila ta savjetovališta.“

Zatvorene romske zaklade

Učenica u romskoj gimnaziji
Učenica u romskoj gimnazijiFoto: DW

To je omogućio dekret vice-premijera i nacionalističkog huškača Zsolta Semjena. Ukupno je s krajem godine zatvoreno 35 romskih zaklada. Vlada im je uskratila novčanu pomoć. „Zatvorena je i Zaklada Gandhi, kao i Zaklada 'Mađari za Rome', Zaklada za nacionalne manjine u Mađarskoj. Dakle, upravo one ustanove koje su za romske učenike i odrasle često bile posljednja slamka spasa.“

Gandhijeva gimnazija s internatom u južnomađarskom Pečuhu smatra se uzornim primjerom. Većina učenika koji su ju pohađali studiraju i tako bježe iz začaranoga kruga siromaštva u kojemu živi oko 600.000 Roma u Mađarskoj. Zadaće zatvorenih zaklada sad bi trebale preuzeti državne ustanove. Nadaju se da će tako bolje biti korištena novčana sredstva, jer je posljednjih godina bilo puno pronevjera.

Autor: Stephan Oszvath / Anto Janković

Odg. urednik: Nenad Kreizer