Kako bi glasovali u Srbiji na referendumu o EU-u?

Posljednje istraživanje Ureda za europske integracije Vlade Srbije, provedeno u prosincu 2011. , pokazuje da ulazak u Europsku uniju podržava 51 posto ispitanih, dok je protiv 28 posto. "Srbija je u svakom slučaju većinski opredijeljena za pridruživanje EU, jer ta podrška iznosi preko 50 posto", kaže Srđan Bogosavljević, direktor agencije Ipsos Strategic Marketing.

„To je mnogo manje nego što je bilo prije godinu dana, šest mjeseci, ili prije dvije godine. Znači, postoji taj jedan silazni trend, ali je to značajno više nego što je bilo u vrijeme posjeta kancelarke Merkel, kada je Srbija dobila ili bila suočena s još nizom zadataka kojih većina građana nije bila ni svjesna. To je bio jedan jedini trenutak kada je ta podrška, kao reakcija na tu posjetu, bila ispod 50 posto. Značajno je također spomenuti kako građani takvo jedno referendumsko pitanje doživljavaju kao neku daleku budućnost, tako da se trenutno relativno lako odlučuju za ili protiv“, naglašava Bogosavljević.

Očit pad podrške

No pojedini politički analitičari su izrazili sumnju u vjerodostojnost podataka iz istraživanja Ureda za europske intregracije, jer smatraju da je neminovno da nakon posjeta Angele Merkel i uskraćivanja kandidature u prosincu 2011. podrška opadne umesto da poraste. Srđan Bogosavljević smatra da je riječ o subjektivnom osjećaju raspoloženja javnog mnijenja: „Podrška je jednostavno pala sa 60 na 50 posto, a mislim da je i to dovoljan pad. Isto tako smatram da su ova istraživanja javnog mnijenja koja mi radimo, ali i drugi, bazirana su na vrlo kvalitetnoj metodologiji, tako da ne vidim nijedan razlog zašto bih se oslonio na subjektivno mišljenje a ne na jedan metodološki ispravan način mjerenja“.

"Ukoliko bi se sada u Srbiji održao referendum poput onoga u Hrvatskoj, mislim da bi rezultat bio jedno tijesno 'za' pridruživanje Europskoj uniji", ocjenjuje Jovan Teokarević, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Beogradu. On smatra kako je očividno da u Srbiji postoji rast euroskepticizma te dodaje: „Reč je očigledno o rezultatu dva procesa. S jedne strane, to je reakcija na već nekoliko godina izražen zamor od proširenja, naročito u starijim članicama EU. Buduće perspektivne članice EU, kao što je Srbija, sada odgovaraju zamorom od pristupanja, iako smo mi daleko čak i od datuma početka pristupnih pregovora“.

Odgovor na krizu EU

Teokarević isto tako smatra kako javno mnijenje prilično racionalno reagira i na krizu u Evropskoj uniji. „Tope se, ranije uvjerljivi razlozi za pristupanje EU, kada je postalo jasno da ni stare ni nove članice ne mogu pronaći rješenja za neke od svojih osnovnih problema, naročito u ekonomiji. Na taj način se praktično stavlja ad acta na taj veliki optimizam koji je prethodnih godina vladao među aspirantima za članstvo, i sumnja se zapravo da bi dobici od članstva bili veliki kao što se nekada mislilo“.

"Svi ti podaci nam govore kako su ljudi u Srbiji nezadoljni, i da ne misle da Srbija ide u dobrom smjeru, ali im EU kao neka daleka budućnost ipak djeluje bolje", kaže Srđan Bogosavljević. Jovan Teokarević smatra kako se opće nezadovoljstvo građana na neki način prelijeva i na odnos prema EU integracijama. "To donekle nema neke izravne i neposredne veze s temom, nego je dio nekog općeg nezadovoljstva, koje se izražava i u istraživanjima javnog mnijenja, i koje će takođe biti izraženo u nekom stupnju i na budućim izborima", zaključuje Teokarević.

Autor: Ivica Petrović, Beograd

Odg. ur.: N. Kreizer