Kako biti konkuretan na europskom tržištu?

Naravno da u vremenima financijske i gospodarske krize svima, i starim i novim članicama, ne cvjetaju ruže. Gubici se bilježe i na istoku i na zapadu, no činjenica je da članice Europske unije mnogo bolje prevladavaju ovu krizu, pa ne čudi veliki interes Islanda za ulazak u Uniju.

Što se tiče konkuretnosti, primjerice hrvatskih tvrtki, na budućem zajedničkom tržištu, valja reći da Hrvatska već nekoliko godina može konkurirati svojim proizvodima na tržištu Unije. No uspjeh ne ovisi o veličini ili broju zaposlenih u hrvatskim poduzećima, već su prije svega odlučujući kvaliteta, cijena i marketing određenog hrvatskog proizvoda.

Ostanak ili odlazak stručnjaka?

Koliko će hrvatskim poduzećima poći za rukom da zadrže svoje stručnjake treba tek vidjeti, jer od prošlog proširenja Unije 2004. godine iz novih u stare članice doselilo se 1,8 milijuna građana, najviše u Veliku Britaniju i Španjolsku. Ukupno u zapadnoj Europi živi gotovo četiri milijuna građana iz istočne Europe, no polovica je na zapad došla i prije proširenja 2004.godine.

Hrvatskim poduzećima se nudi prilika da povećaju svoju trgovinsku razmjenu sa članicama Unije, prije svega sa svojim najbližim susjedima Slovenijom, Austrijom, Njemačkom, Italijom i Madžarskom. Nakon zadnjeg proširenja je, na primjer, trgovina Njemačke s Poljskom i Češkom porasla za čak 70 posto.

Ulagati u nove tehnologije i izvore energije

Stručnjaci savjetuju hrvatskim poduzetnicima i tvrtkama da prema svojim mogućnostima ulažu u tehnologije obnovljivih izvora energije, prije svega u snagu vjetra i solarnu energiju. Budući su na tom području u Europi vodeće njemačke i austrijske tvrtke, postoje realni izgledi da se i hrvatska poduzeća povežu sa svojim europskim partnerima na području ove nove industrije i tehnologije budućnosti.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. urednica: Andrea Jung-Grimm