Kako "Mladi istražuju" u Njemačkoj?

Ono je trebalo potaknuti mlade i učenike ne samo da se pozabave tehnikom i istraživanjima, već i da dugoročno unaprijedi njemačko gospodarstvo i znanost. Nannen je tim natjecanjem želio mladima približiti taj svijet kako bi gospodarstvo dobilo kreativni podmladak.

Istraživači sutrašnjice

«Tražimo istraživače sutrašnjice!» Tako je u prosincu 1965. glasio poziv «Sterna» na sudjelovanje na natjecanju. Ideja doduše još nije rezultirala dodjelom Nobelove nagrade nekim bivšim sudionicima programa, ali to je samo pitanje vremena, kako napominje šefica natjecanja, Uta Krautkrämer-Wagner. To, ipak, nije prioritet natjecanja. Ono što je važno je mreža koja nastaje među sudionicima na godišnjem susretu. Važna nije čak ni, relativno skromna, novčana nagrada, kaže Krautkrämer-Wagner: «Ja mislim da novac ne igra neku ulogu. Više se radi o kontaktima koje omogućujemo sudionicima i mogućnostima obavljanja praksi u čuvenim institucijama, naprimjer Institutu Maxa Plancka ili Fraunhofer institutu. Kada se naši sudionici jednoga dana natječu za neko radno mjesto oni su prednosti jer će firme sigurno pomisliti kako je taj mladi čovjek pokazao inicijativu, da je imao neku ideju i da može samostalno raditi. To je, kako ja mislim, odlučujuće.»

Kreativne metode za kreativne misli

Prvenstveni cilj natjecanja «Jugend forscht» nije iniciranje sudjelovanja ionako angažiranih mladih, već pružanje pomoći učenicima u školama, učenicima koji će možda nekada kasnije doći na ideju prijave na natjecanje. Ako se želi ohrabriti potencijalne istraživače da krenu tim putem, onda se mora početi vrlo rano, u ovom primjeru već u šestom razredu jedne škole u Kölnu: «Nije isto uzeti u ruke vuneni konac i staviti ga na stol i uzeti flomaster u ruke i nacrtati crvenu liniju. Učenici moraju shvatiti kako stvari funkcioniraju. Moje je iskustvo takvo da što god ranije mladi nauče tako razmišljati veća je šansa da će se upustiti i u znanstvene projekte. Onda će imati možda i više ideja što bi mogli napraviti i neće se bojati toga jer su naučili shvaćati stvari», objašnjava učiteljica Ursula Stahl. Ukoliko se želi da mladi misle kreativno, onda i učitelji moraju posegnuti za kreativnim metodama, smatra ona. To mišljenje dijeli i njezin kolega, Ulrich Hagemann: «Naravno najdraže nam je pomagati pri projektnim idejama kada ih predlože sami učenici. Osobito ako je to realistična ideja. To je ponekad teško, jer učenici, osobito u nižim razredima, imaju jako puno ideja, koje onda moramo kanalizirati i provjeriti je li se uopće mogu realizirati.»

Mlade treba ohrabriti

Ponekad je potrebno i ohrabriti mlade i reći im da su u stanju okončati projekt i prijaviti se na natjecanje «Jugend forscht». Iako je poticanje učenika u predmetima prirodnih znanosti dio temeljne ideje natjecanja, na malo škola u Njemačkoj se radi tako ciljano kao u Gimnaziji Johanna Gottfrieda Hertera u Kölnu. Direktorica natjecanja «Mladi istražuju», Uta Krautkrämer-Wagner se zbog toga žali: «Problem je da nastava često nije produktivna, da se malo eksperimentira i da mladi zato te predmete ne vole.»

Potencijal je prisutan

Potencijal je tu, smatra šefica natjecanja, a ideja se sviđa i njemačkom gospodarstvu. Postoje firme koje od samog početka prate «Jugend forscht» kao sponzori. Uz natjecanje su i istraživačke institucije, kao potencijalni i budući poslodavci mladim sudionicima. Uta Krautkrämer-Wagner je itekako zadovoljna s angažmanom različitih partnera: „Odlučujuće je da su uključene različite grupe. Naprimjer privreda, koja snosi veći dio naših troškova. Ali, s nama su i brojna istraživačke ustanove, udruženja, savezi, zaklade…To je znak našim učenicima da iza akcije puno partnera stoji. Suradnja raznih partnera jako je važna za sudionike natjecanja.“