Kako Nijemci krpaju rupe na cestama?
6. siječnja 2011
Njemačka se trenutno ne može pohvaliti kvalitetom i izgledom gradskih cesta. Iako vozači kroz razne takse, osiguranja i poreze na državni račun godišnje uplate 53 milijarde eura, tek se 17 milijardi izdvaja za sanaciju i održavanje cesta. Umjesto cestovnih, ostatkom novca se pune rupe u državnom proračunu. Jacqueline Grünewald iz njemačkog auto-moto saveza (ADAC) o trenutnom stanju kaže: ”Problem je u tome što smo 2010. godine imali jaku zimu. Štete i rupe na cestama koje su tada nastale, nisu popravljene. Tijekom ove zime nastale su nove rupe, pa zato stječete dojam da nakon svakog pola metra nailazite na novu rupu.”
”Kumstvo” za krpanje rupa za 50 eura
Općinske i gradske blagajne su prazne, a novi asfalt je skup. Za eventualnu štetu na automobilima nitko ne odgovara. Vozači negoduju:
”To šteti gumama, već su nam se pokvarile dvije felge na našim kamionima. To će nas skupo stajati”, kaže jedan prijevoznik.
”Trebalo bi nešto više poduzeti. Rupe se svaki put samo krpaju pa zato sljedeće zime ponovo pucaju”, dodaje drugi.
Da bi sanirali bar dio štete, neki općinski i gradski dužnosnici su prošle godine došli na neobičnu ideju. Građanima su prodavali kumstvo za popravak rupa. Za krpljenje jedne rupe kum je plaćao 50 eura, a kumovo ime utisnuto je u asfalt. Budući da kumstvo ove godine ni blizu ne može pokriti troškove novonastale štete, Nijemci su došli na drugu ideju: na reciklaža asfalta.
Je li reciklaža rješenje?
U Hamburgu se trenutno testira prva cesta koja je presvučena recikliranim asfaltom. Ova metoda je 30 posto jeftinija jer se bitumen, kao najvažniji, ali istovremeno i najskuplji materijal, već nalazi u starom asfaltu. Christoph Schröder iz uprave za urbanizam i ekologiju grada Hamburga objašnjava: ”Bitumen se proizvodi od nafte. Svi mi znamo, a to i svakodnevno primjećujemo po našim cijenama na benzinskim pumpama, koliko je nafta poskupila. Ako bismo mogli uštedjeti i najmanju količinu bitumena na asfaltu, to bi nam u globalu pomoglo da jeftinije gradimo naše ceste.”
Hoće li ideja o recikliranom asfaltu biti realizirana i u široj upotrebi, za sada se još ne zna. Mjerodavne institucije bi u tom slučaju morale promijeniti svoje propise, na što trenutno nisu spremne.
Autorica: Selma Filipović, Berlin
Odg. urednik: Anto Janković