Kako odgajati djecu?

Djetinjstvo je razdoblje u procesu ljudskog razvoja kojeg se mnogi rado sjećaju. U tom se, naizgled bezbrižnom, ali izuzetno važnom dobu razvija naša osobnost. "Dječji tjedan", manifestacija koja će povodom Međunarodnog dana djeteta biti organizirana i u BiH, prilika je da se pažnja javnosti usmjeri na potrebu ostvarivanja prava djeteta i probleme s kojima se obitelj i društvo u ovoj zemlji suočavaju pri odgoju djece.

Stručnjaci poručju da je ljubav prema djeci važnija od svega i da bi to trebala biti osnovna poruka i ovogodišnje manifestacije. Također upozoravaju da su mnoga djeca u BiH zapostavljena u odgoju. Razloge, kako tvrde sudionici jedne ankete provedene u Sarajevu, ne treba tražiti samo u neadekvatnom educiranju. Većina njih vjeruje da je loša gospodarska i socijalna situacija jedan od glavnih uzroka zapostavljanja djece u BiH.

"Općenito, mislim da su naša djeca prilično zapostavljena te da na to utječe i teška gospodarska situacija. Čula sam da predlažu i smanjenje naknade za porodiljski dopust na 6 mjeseci umjesto godinu dana. Naknade su mizerne, život sve skuplji i mladi su sve manje motivirani, ne samo za osnivanje obitelji, nego i za adekvatnu brigu o djeci", kaže jedna građanka Sarajeva.

"Političari su za sve krivi", kratko odgovara jedan mladi Sarajlija.

"U BiH su svi zapostavljeni, pa i djeca"

"Djecu odgajaju roditelji, ali i sustav, okruženje, a ponekad i ulica. Naša djeca su u školama previše opterećena. Gradiva je vrlo mnogo. Đačke torbe za prvačiće teške su i za odrasle, a kamoli za naše mališane. S djecom treba puno više raditi, a čini se da mnogi današnji roditelji za to ili zaista nemaju dovoljno vremena ili imaju pogrešne prioritete. Mnogo toga diktira i teška financijska situacija", kaže jedna građanka Sarajeva.

"Roditelji koji rade od jutra do mraka nemaju vremena za djecu, a mala primanja ne omogućavaju adekvatnu zamjenu", kaže Sarajlija.

"Kakvo društvo, takva djeca. Svi smo u ovoj državi zapostavljeni pa i djeca", ističe jedna Sarajka.

Jasmina Hašan je majka dvoje djece, kćerke i sina. Oboje su srednjoškolci i, kako kaže, "pretrpani školskim obvezama". Jasmina kaže da su njena djeca po povratku iz škole često preumorna i za razgovor.

"Ponekad nam ne mogu prenijeti ni svoje dojmove, ne mogu nam reći ni je li bilo problema u školi, iako su u razgovoru sa mnom veoma otvoreni. Lejla mi se jednom povjerila kako se 'izdvaja' od svojih prijateljica koje se, posebno na Facebooku, eksponiraju kao odrasle žene, kako žele izgledati starije nego što jesu. Nije joj bilo neugodno pitati me kako da se ponaša u takvoj situaciji i zato sam ponosna na nju. Suprug i ja iskoristili smo priliku da je potaknemo u pozitivnom razmišljanju, da se ne odriče svog pravog karaktera radi statusa na nekoj društvenoj mreži. Međusobno povjerenje i razgovor su vrlo bitni", kaže Jasmina Hašan.

Kako sumorna bosanskohercegovačka svakodnevnica utječe na razvoj djece i što prosječna obitelj može učiniti da bi se suprotstavila današnjim izazovima društva? Odgovore na ova pitanja potražili smo kod uglednog sarajevskog psihologa dr. Ismeta Dizdarevića.

Razumijevanje i ljubav

"Odgoj djece u našim bosanskohercegovačkim uvjetima je veliko pitanje i zahtijeva višestruko i višeznačno angažiranje, ne samo obitelji kao središnje institucije, već i društva u cjelini. Vrijeme u kojem živimo je bremenito i stresno. Dijete uvijek očekuje idealne uvjete, radost i igru, ali oko sebe vidi i teškoće. Ponekad o takvim problemima, teškoj gospodarskoj situaciji, neizvjesnoj budućnosti i složenim političkim prilikama roditelji razgovaraju i pred djecom, što svakako ostavlja traga. Tako se preko roditelja formira i dječja slika o društvu", kaže Dizdarević.

"Djeca u svom razvoju moraju steći osobine koje su važne za socijalnu prilagođenost i emocionalno zdravlje, osobine koje će im omogućiti intelektualnu osposobljenost za životnu utakmicu. Mi danas težimo kapitalizmu, ali mnogi od nas ne odgajaju djecu u tom duhu, ne pripremamo ih adekvatno za svijet u kojem i u borbi za opstanak vlada žestoka konkurencija. Djeca, naravno, ne bi trebala trpjeti isto što i odrasli u savladavanju raznih problema, ali bi morala spoznati njihova značenja. Kako roditelji mogu pomoći djeci u tom procesu? Između roditelja i djece mora biti razumijevanja i ljubavi. Ako dijete osjeti da je voljeno, lakše će podnijeti teškoće s kojima se obitelj suočava, a imat će i odgovarajući uzor u vremenu u kojem će se i samo uhvatiti u koštac s izazovima današnjice", kaže dr. Dizdarević.

Koliko će se dječja prava poštivati i kako će društvo utjecati na odgoj djece ovisi od odraslih, a najviše od onih koji donose odluke i primjenjuju propise. Naravno, riječ je o političarima koji danas imaju puno "važnijih pitanja" od odgoja djece i koji i dječja prava zloupotrebljevaju u političke svrhe. Zabrana školovanja djece na maternjem jeziku, na žalost, nije jedini primjer.