1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kako poboljšati ugled UN-a?

Claudia Witte
24. listopada 2016

Može li kampanja za poboljšanje imidža vratiti povjerenje u Organizaciju ujedinjenih naroda koju potresaju skandali?

https://p.dw.com/p/2Ra2d
Foto: DW/F. Görner

U Palači naroda (Palais de Nations) u Ženevi, drugom najvećem sjedištu UN-a nakon New Yorka, jedna skupina turista prati turističkog vodiča po toj velikoj zgradi. Jesenska sjednica Vijeća za ljudska prava je u  tijeku. S tribine za gledatelje posjetitelji gledaju dolje u dvoranu. Mlada Brazilka je impresionirana onim što vidi. "Osjeća se da smo dio nečega većega, da UN štiti nas i cijeli svijet", kaže ona.

Ali, nisu svi posjetitelji oduševljeni. Jedan ukrajinski turist je promatrao kako delegati za vrijeme rasprave na svojim laptopima igraju igre i uspoređuju modele automobila. "A ja sam mislio da su ovdje ljudi koji razmišljaju kako poboljšati stanje u svijetu". kaže on razočarano.

Loša slika UN-a

Sjedište UN-a u Ženevi
Sjedište UN-a u ŽeneviFoto: imago

Glavnog direktora Ureda UN-a u Ženevi Michaela Møllera ne iznenađuju takve reakcije. On nema iluzija o ugledu svoje oganizacije, jer on zna da mnogi ljudi smatraju da UN ne ispunjava njihova očekivanja. Rat u Siriji eskalira, prihvaćanje izbjeglica ide sve teže, UN izgleda bespomoćan. "Ljudi vide prije svega ratove koje mi ne možemo zaustaviti i epidemije protiv kojih ne djelujemo dovoljno brzo."

Ali, uza svu kritiku ne bi se smjelo zaboraviti da Ujedinjeni narodi izvrsno rade na brojnim područjima, smatra Møller. Zato on želi promijeniti sliku UN-a u javnosti.

Novi imidž i uspjesi

Møller bi htio u budućnosti više pozornosti usmjeriti na ono što su Ujedinjeni narodi uspjeli, kao što su prepolovljenje smrtnosti djece i siromaštva u svijetu. "Bez UN-a, bez te mreže koju je svijet stvorio u posljednjih 70 godina, to ne bi bilo moguće", kaže on.

Stare smjernice UN-a kao što su podupiranje mira u svijetu, poštivanje ljudskih prava i pravo na razvoj, vrijede od osnutka UN-a 1945. Ali, danas se u Ženevi radije govori o "miru, pravu i blagostanju".

Møller s novim imidžom UN-a izlazi u javnost. Tako primjerice stanovnike Ženeve poziva na speed-dating s UN-om uz čašu vina u Kulturnom centru ili masovnu utrku kroz UN-ov park koji inače nije otvoren za javnost.

Kroz društvene mreže on traži kontakt s mladim ljudima i objašnjava ideju Ujedinjenih naroda. "To je neutralno mjesto na kojem se različiti ljudi, koji često potpuno različito razmišljaju ili se čak mrze, susreću i razgovaraju", kaže Møller.

UN ne koristi svoje mogućnosti

Projekt "Promjena slike" ne može prikriti činjenicu da se UN kao mjesto susreta sve manje koristi. Multilateralizam i međunarodno pravo nisu trenutno popularni. Diljem svijeta se vode brojni ratovi, a sukobljene strane tek povremeno simuliraju spremnost na pregovore. O takvoj dvostrukoj igri puno zna bivši zaposlenik UN-a Hans von Sponeck.

32 godine je radio za UN, a na kraju karijere je kao zamjenik glavnog tajnika bio zadužen za program u Iraku "Nafta za hranu". 2000-ite je podnio ostavku u znak prosvjeda protiv brojnih američkih i britanskih zračnih napada i strogih sankcija protiv Iraka koje su najviše pogađale lokalno stanovništvo.

I dalje postoji nesposobnost za zajedničko rješavanje sukoba i težnja velikih sila da UN zloupotrebljavaju za svoje ciljeve, kaže von Sponeck "Posljednjih godina je postalo jasno da predstavnici u Vijeću sigurnosti nisu u stanju odbaciti svoj nacionalni pogled na stvari i prihvatiti multilateralni pogled."

Pokušaji reforme UN-a dosad su uvijek propadali zbog otpora privilegiranih pet stalnih članica i njihovog prava veta. Ali, nije samo Vijeće sigurnosti krivo što UN ne koristi svoje mogućnosti. Jak šef UN-a mogao bi nešto pokrenuti, u tomu se svi slažu. A što se tiče dosadašnjega glavnog tajnika, Hans von Sponeck je vrlo otvoren: "Ban Ki Moon je kao stolnoteniska loptica na valovima politike. Njega se gura tamo-amo, a tako će se događati svakom glavnom tajniku, pa bi on morao u tu stolonotenisku lopticu ugraditi motor kako bi mogao barem određivati smjer kojim bi po njegovom mišljenju ta loptica trebala ići."

Skandali UN-a

Ban Ki Moon, izabran kao kompromisni kandidat, u svom desetogodišnjem razdoblju na čelu UN-a nije se ni komu zamjerio, pa ni svom vlastitom odjelu za osiguranje mira. A to je imalo dramatične posljedice.

U listopadu 2010. je na Haitiju koji je pogodio potres izbila epidemija kolere. Istrage su vrlo rano ukazivale na to da su koleru vjerojatno donijeli nepalski vojnici UN-a. Zaražene fekalije su iz UN-ovoga kampa dospjele u vodu za piće.

Od tada je na Haitiju više od 10.000 ljudu umrlo od kolere, bolesti koje ranije nije bilo u toj siromašnoj zemlji. Sa svakom novom katastrofom prijete nove infekcije. Ali, UN pod vodstvom Ban Ki Moona je godinama odbacivao odgovornost za izbijanje epidemije.

Slično je bilo i s dokumentiranim slučajevima seksualnog iskorištavanja djece od strane francuskih vojnika UN-a u Srednjoafričkoj Republici, koji su službeno zataškavani ili umanjivani.

Ako se pogleda mjerila nacionalnih država, kao što su snošenje odgovornosti za kršenja ljudskih prava i obveza odštete, onda se stječe dojam dvostrukog morala.

Reforma ili gubljenje značenja

Ban Ki Moon
Ban Ki Moon (l.) tijekom snimanja intervjua za DWFoto: DW

Ali Ban Ki Moon, na upit Deutsche Wellea, odbacuje te prigovore: "Ne slažem se da je UN primjenjivao dvostruki moral." Ipak priznaje da su za vrijeme njegovog mandata postojale dvije stvari zbog kojih žali: slučajevi na Haitiju i u Srednjoafričkoj Republici. O Haitiju kaže: "Morali smo učiniti puno više bez obzira na pravni imunitet ili činjenicu tko je izazvao [epidemiju]."

Ali, Banov mandat će uskoro biti prošlost. Pozornost je već sad usmjerena prema njegovom nasljedniku. Antonio Guterres uživa dobar ugled unutar UN-a. Smatra se da ima hrabrosti izreći i kritike zemalja o čijem novcu je ovisan UN, kaže Hans von Sponeck.

Novi glavni tajnik UN-a mora svoje mogućnosti djelovanja iskoristiti za dalekosežne reforme i tu organizaciju konačno uvesti u 21. stoljeće, kaže Michael Møller. "Ili ćemo se promijeniti i sami pokrenuti reformski proces ili ćemo postati beznačajni."