1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kako se dodjeljuje Nobelova nagrada za književnost?

10. listopada 2005

Do zadnjeg je trenutka neizvjesno kome će biti dodijeljena ovogodišnja nagrada za književnost. Zna se samo da će se ime sretnog dobitnika – ili dobitnice – objaviti ovog četvrtka u 13 sati po srednjoeuropskome vremenu.

https://p.dw.com/p/9ZjB
Nobelova nagrada – priznanje za književnost od univerzalnog značenja
Nobelova nagrada – priznanje za književnost od univerzalnog značenjaFoto: AP

Tijekom prvog tjedna listopada svakog se dana objavi ime jednog od dobitnika, odnosno dobitnice Nobelove nagrade: za medicinu, fiziku, kemiju, mir i književnost.

Članovi Švedske akademije sastaju se svakog četvrtka u pet sati poslije podne na prvom katu Stare burze. Do konca svibnja oni moraju od 400 nominiranih kandidata, koje predlažu bivši dobitnici nagrada, udruge književnika i ostale akademije, izdvojiti pet prijedloga. A prema kojim kriterijima, pojašnjava Horace Engdahl, član Akademije i njen glasnogovornik: «Trebalo bi se raditi o književnosti od svjetskog značenja, koja nadilazi geografske, kulturne, jezične i vremenske granice sredine u kojoj je nastala. Dakle, to bi trebala biti književnost univerzalnog značenja. Dakako da smo propustili nagraditi i više velikih književnika kao što su Kafka, Proust, Musil – ali to zato što su prerano umrli.»

Kako shvatiti pojam «idealno»?

Alfred Nobel je u svojoj oporuci 1896. godine sredstva za dodjelu nagrade za književnost ostavio Švedskoj akademiji. Taj je zadatak Akademija vrlo ozbiljno shvatila i u svoje je redove primala samo članove koji su dobro potkovani po pitanju književnosti. Među članovima Akademije je deset književnika, čeriti lingvista i teoretičara književnosti, jedan povijesničar umjetnosti te jedan pravnik.

Akademiji je, međutim, puno teže bilo precizno interpretirati malobrojne kriterije koje je Nobel postavio kao uvjete za dodjelu nagrade. On je naveo kako se nagradu treba dodijeliti za neko djelo «idealnih» vrijednosti. Do danas se raspravlja o tome kako shvatiti pojam «idealno».

Izbor dobitnika iz fundusa Nobelove knjižnice

«Vrlo pojednostavljeno rečeno – to je prvih dvadesetak godina značilo nagrađivanje djela koja su imala prosvjetiteljsku ulogu, a zatim su uslijedila vremena pisaca koji su se obraćali širem krugu čitatelja. Izbjegavalo se nagrađivanje elitne književnosti. Onda je došlo razdoblje kada smo nagrađivali književnike koji su utirali nove puteve u književnosti, dakle modernističku književnost. Zatim je nagrada postajala sve više internacionalna. Tijekom osamdesetih godina prošlog stoljeća dominirale su književnosti pisane velikim svjetskim jezicima, a tijekom devedesetih, u žarištu zanimanja su bili pisci koji se zanimaju za zaboravljene teme, kao na primjer Günther Grass», pojašnjava Horace Engdahl.

U zgradi Burze nalazi se i Nacionalna biblioteka u kojoj se svakog tjedna naručuju nove knjige i katalogizira oko 150 časopiasa. Ta je Nobelova knjižnica jedan od najvećih knjižnica suvremene književnosti u sjevernoj Europi i na osnovu njenog fundusa biraju se kandidati za nagradu.

Neupitna stručnost članova Švedske akademije

Bez obzira što se profesori književnosti i feljtonisti svako malo ljute na proizvoljnost kriterija za dodjelu nagrade, kompetencija 18 članova Akdemije ne može se ni u kom slučaju dovesti u pitanje.

No, zbog čega upravo Švedska, koja se nalazi na periferiji Europe, dodjeljuje jedinu međunarodnu nagradu za književnost? Kjell Espmark, predsjednik Nobelovog odbora Švedske akademije, smatra to vrlo razboritom odlukom: « Švedska je neutrana zemlja i zbog toga se ne nalazi u središtu velikih sukoba interesa.»

U očekivanju otkucaja zlatne ure

Odlučivanje o nagradi nije ni najmanje lak zadatak, tim više što o nagradi odlučuje samo 15 članova – dvije žene i 13 muškaraca. Razlog je taj što troje članova – Kerstin Eckman i dvojica književnika – ne sudjeluju u radu Odbora od kada je Švedska akademija odbila izjasniti se o smrtnoj presudi za iranskog pisca Salmana Rushdija, ne želeći se javno politički izjasniti. Ta se tri prazna mjesta ipak ne mogu popuniti novim članovima zbog toga što ekskluzivno članstvo Akademije traje doživotno i ne može se prekinuti ili otkazati. Tek nakon smrti jednog od članova na njegovo – ili njezino – mjesto bira se novi član. Prosječna starost članova Akdemije prilično je visoka i tenutno iznosi 71 godinu.

Kada se nakon žučnih rasprava konačno donese odluka o tome tko će dobiti nagradu, u četvrtak, kada zlatna ura u uredu glasnogovornika Akademije otkuca podne, onda je, kaže Horace Engdahls «za mene kucnuo čas da objavim dobitnika nagrade. Onda otvorim vrata, a na drugoj su strani novinari iz cijelog svijeta čiji su pogledi upereni u mene, a ja tada izgovaram te magične riječi.»