Kako spriječiti klimatsku katastrofu?

Protokol iz Kyota podjednakog je ekološkog i gospodarskog učinka, jer za emisiju ugljičnog dioksida valja plaćati pristojbe. No, što će biti, kada taj sporazum za šest godina istekne? Nakon što je na svjetskome summitu o klimi krajem prošle godine u Montrealu donosena načelna odluka o produljenja protokola iz Kyota, u Bonnu bi sada trebale biti utanačene pojedinosti njegove provedbe nakon 2012. godine.
Ciljeve gotovo dvotjedne rasprave 200 stručnjaka naveo je njemački ministar za zaštitu okoliša Sigmar Gabriel: «Prvo: da neposredno nakon isteka prvog razdoblja primjene protokola iz Kyota do 2012. ne dođe do zastoja, nego da odmah počne drugo razdoblje, i tako bude uveden trajan sustav trgovine kvotama za ispuštanje ugljičnog dioksida. I drugo: da zemlje koje do sada nisu imale obveza u okviru protokola, a za koje se očekuje da će ubuduće znatno doprinijeti općem zatopljenju, što prije počnu konzultacije s industrijski razvijenim zemljama o suočavanju s tom situacijom.»
Protokol tvrtkama iz industrijskih država nudi mogućnost ostvarenja projekata za zaštitu okoliša u zemljama u razvoju, kako bi povećale vlastitu kvotu dozvoljene emisije takozvanih stakleničkih plinova. Gabriel je istakao i nužnost pridobijanja zemalja poput Sjedinjenih Država, koje nikada nisu pristupile sporazumu. Na rubu bonnske konferencije objavljeno je i kako je Njemačka već sada gotovo ostvarila cilj iz protokola o svođenju emisije ugljičnog dioksida za 21 posto ispod razine iz 1990. godine.