Kako utvrditi činjenice o ratnim zločinima?

Vesna Teršelić iz zagrebačke nevladine organizacije Dokumenta najavila je da će u Prištini sljedećeg tjedna biti održan četvrti regionalni skup posvećen ideji Rekoma: "Dogovorili smo se da će Priština biti ono mjesto i ono vrijeme kada ćemo formalizirati našu koaliciju i nakon toga ići s prijedlogom prema vladama."

Nataša Kandić iz beogradskog Fonda za humanitarno pravo istakla je da su suđenja za ratne zločine značajna ali ne i dovoljna da bi pravda koliko-toliko bila zadovoljena: "Sve ostaje zauvijek zapisano u sudskim spisima, sve je snimljeno, nikad više nitko neće moći da izmijeniti niti jednu riječ. Ali, to što je neka od žrtava rekla čulo je možda 50 ljudi u sudnici, nije se čulo izvan te sudnice, nitko nije mogao čuti i vidjeti kako izgledaju ti optuženi dok slušaju kada jedna majka govori o odvođenju svog sina."

Branitelji protiv Rekoma

Ivan Pšenica iz Saveza udruga obitelji nestalih i zatočenih hrvatskih branitelja rekao je da Regionalna komisija može prisiliti vlade da prestanu skrivati činjenice o nestalim osobama: "Komisija može utjecati na politiku jednu, drugu ili treću koja iza sebe, otvoreno ću reći, krije određene podatke o onima koji se traže."

Tribinu su napustili predstavnici udruženja hrvatskih branitelja, koji su kazali da ne podržavaju ideju formiranja Rekoma.

Iako je to bilo najavljeno, na tribini nije sudjelovala bivša glasogovornica glavne tužiteljice Haškog tribunala Florance Hartmann, koja je bila žestoko kritizirana dan ranije, prilikom posjete Vukovaru.

Učesnici tribine naveli su i podatak da je do sada za ratne zločine u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije u kojima je poginulo više od 120.000 ljudi osuđeno svega 250 osoba. Zbog toga, složili su se zagovornici Rekoma, pravda može biti zadovoljena samo ukoliko žrtve dobiju pravo javnog govora o svojim patnjama. Takođe, dodali su, neće biti mira na ovom prostoru dok se ne razriješi sudbina više od 17.000 osoba koje se i danas vode kao nestale.