Kakva korist od peticija preko interneta?
25. siječnja 2013
Po njemačkom prometnom zakonu, u zonama gdje je ograničeno vrijeme parkiranja je potrebno istaknuti parkirni brojčanik na kojem vozač navodi vrijeme dolaska na parkiralište. Logično je, a tako nalaže i isti zakon, da taj kartonski ili plastični brojčanik bude iste boje kakve je i prometni znak za parkiranje - dakle plave.
Ali što ako vam se ne dopada plava boja? Ili vam se čini da ne pristaje uz boju vašeg automobila? Rješenje je pokrenuti peticiju koja je doista dospjela sve do službene web-stranice za peticiju građana njemačkog parlamenta. Doduše, taj zahtjev nije pronašao baš mnogo potpisnika, čak i manje od nekih slično neuobičajenih peticija poput one za zabranu zooloških vrtova ili za zabranu pjenušavog čaja.
No na toj stranici ima i mnogo ozbiljnijih peticija građana i njima posežu za pravom zajamčenim Ustavom po kojem se svatko može sa svojim zahtjevom ili žalbom obratiti zastupničkom domu. Od 2005. je ova knjiga pritužbi i želja građana otvorena i za korisnike interneta što je uvelike olakšalo mogućnost obraćanja Bundestagu i što je još važnije, mnogo je lakše prikupiti potpise istomišljenika.
Ne može baš sve
Ipak, prije nego što se peticija pojavi na službenoj stranici, ona mora dobiti odobrenje parlamentarnog povjerenstva za peticije. Ako sakupi najmanje 50 tisuća potpisa, uvrštava se u javnu raspravu povjerenstva na koju se poziva i predlagač peticije. (Taj broj potpisa zapravo nije osobito velik: treba se sjetiti kako Njemačka ima 80 milijuna stanovnika i u tim razmjerima bi na primjer u Hrvatskoj bilo dovoljno manje od 2800 potpisa.)
Parlamentarno povjerenstvo za peticije se sastoji od zastupnika stranaka zastupljenih u parlamentu i zapravo ima golemi utjecaj. Tako može pozvati i ministre da odgovore na određena pitanja, ali povjerenostvo nema gotovo nikakvih izvršnih ovlasti. Ono ne odlučuje o peticiji, nego tek može savjetovati parlamentu donošenje određene odluke. Zapravo treba reći da u povijesti Savezne Republike Njemačke još niti jedna peticija nije dovela do ukidanja nekog zakona ili donošenje novog.
Komunikolog Pascal Jürgens tvrdi kako je ovakva, internetska komunikacija zastupnika i građana ipak promijenila ulogu institucije peticije. "Prije peticije nisu imale gotovo nikakav utjecaj u procesu političkog odlučivanja, osobito zato jer ne dovode do nekog konkretnog djelovanja državnih institucija." Ovlasti se nisu promijenile, ali ovaj komunikolog ističe kako je dovoljno pogoditi "pravu" temu pa da se probudi interes medija i javnosti.
Te "prave teme" mogu biti svašta: zaštita okoliša, promjena klime ili zabrana genetskih promjena. To pak potiče nove građane da se priključe peticiji a malo kojeg političara će sto tisuća potpisa potencijalnih birača njegove stranke ostaviti ravnodušnim.
Jürgens povrh toga dodaje kako je institucija peticije važna za demokraciju jer u njoj često sudjeluju i osobe koje se ne bave politikom: "Peticija preko interneta je instrument koji politički ne donosi mnogo, ali zbog svoje jednostavnosti potiče mnoge ljude da sudjeluju u njoj." A sudjelovanje u političkim procesima je jedan od temelja svake demokracije.