Kalašnjikovi na afganistanskom tepihu
5. siječnja 2011
Izložba "Strana zapadna zemlja? Orijent susreće zapad, od 1800. do danas" puni praznine u znanju, stvara veze i vuče paralele. Da je istok imao višestrukog utjecaja na zapadnu kulturu, poznata je stvar, ali da ni istok nije samo pasivno promatrao već i u umjetnosti preuzimao zapadne utjecaje, pokazuje ova izložba otvorena u Karlsruheu.
Svijet okrenut naopačke. Instalacija umjetnika Via Lewandowskog iz 2005. prikazuje zidni sat, reklo bi se tipično njemačkog, iz Schwarzwalda. No umjesto da svakog sata ili svakih pola sata kroz vratašca izađe jedna kukavica, umjesto nje proviri jedan zvučnik iz kojeg se, kao u islamskom svijetu, začuje glas mujezina koji poziva na molitvu, pet puta na dan. To je moderni umjetnički pogled na miješanje svjetova.
Orijent nije samo pasivni promatrač
"Važno nam je pokazati da orijent nije bio samo pasivan, kako to zapad rado vidi, da nije samo primatelj sukobljen sa zapadnom kulturom, već se i sam prilagođuje stranoj, navodno, neprijateljskoj kulturi", objašnjava kurator izložbe Jakob Möller.
Za to na izložbi ima brojnih primjera, između ostalog i na fotografijama. Haremske žene na primjer, protežu se na jednom divanu, obučene u tradicionalne jakne i suknje kakve su se na zapadu nosile na prijelazu s devetnaestog u dvadeseto stoljeće. Jedna djevojčica ukrašena kao zapadnjačka mladenka. Tadašnji novi medij - fotografija, oduševila je i istočnjake. A zabrana prikazivanja likova koju nalaže islamska kultura, bila je vješto zaobiđena.
"Tu smo u 19. stoljeću. Upravo je nastala fotografija na zapadu i relativno ju je brzo preuzeo i islamski svijet. Nisu fotografirali samo Europljani ili Amerikanci, već su to činili i muslimani. Postavlja se pitanje kako se to moglo uskladiti s time da se slike u islamskoj kulturi zapravo ne smiju prikazivati. Došlo je do nevjerojatnog rješenja. Svećenstvo je kazalo da to nije slikarstvo već jedan proces u kojem se svjetlo odražava na fotografskoj ploči, što je zapravo točno opis fotografskog postupka", priča kurator izložbe.
Bilo je tu i provokativnih stvari poput fotografije iz Irana s dječakom obnaženog ramena koji je, kako kaže legenda, prikazivao Muhameda. Ali i bizarnih stvari poput tepiha iz Afganistana: "Ti afganistanski tepisi su šokantni. Prikazuju naime ratne scene i dijelom oružje u obliku ornamenata. To znači da kad gledate iz daleka mislite: 'Oh kakav krasan nomadski komad tekstila!', - sasvim tradicionalan. Onda se približite i vidite da ornamenti uopće nisu ornamenti, već su to samo kalašnjikovi, tenkovi, automatsko oružje. Ti su tepisi nastali u vrijeme građanskog rata u Afganistanu i vjerojatno su ih naručii ruski časnici. To je jedna starna. S druge strane, oni koji su te tepihe izrađivali, u tim su tepisima obradili svoj svakodnevni život i možda se lakše nosili sa svojim tadašnjim traumama".
Autorica: Kornelia Rabitz/ sk
Odg. ur.: N. Kreizer