Kamo nestaju izbjeglice iz Salakovca?

Dolazak imigranata iz Sarajeva u Readmisijsko izbjeglički centar u Salakovcu kraj Mostara bio je povod novim političkim tenzijama i međusobnim teškim riječima bosansko-hercegovačkih političara, no kako sada izgleda, imigranata je svakim danom brojčano sve manje.

Kako je za Deutsche Welle potvrdio upravnik Readmisijsko izbjegličkog centra Edin Denjo, s jučerašnjom evidencijom u Centru je 210 imigranata iako je prošli tjedan u autobusnom konvoju u Salakovac doputovalo njih 269. Gdje je, za sada, 59 imigranata i tko o njima brine jer se radi o osobama pod zaštitom državnog ministarstva sigurnosti, a kako je to svojedobno već potvrdio ministar sigurnosti Dragan Mektić?

„Ovo je Centar otvorenog tipa i svi oni imaju slobodu kretanja. Gdje su pojedini od njih ja zaista ne znam jer oni slobodno i izlaze i ulaze. Ovdje imaju svu potrebnu skrb, obroke, pojedini mještani donose i trešnje, a djelatnici UNICEFA organiziraju i radionice za djecu", kaže upravnik Denjo.

Mektić: Obustavljanje postupka dobivanja azila

I ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić za DW pojašnjava kako se radi o centru otvorenog tipa te da, sukladno međunarodnim regulativama, nema mogućnosti niti prava da se imigrante drže u zatvorenom prostoru.

„Ne možemo ih dati pod nadzor jer su takvi međunarodni standardi, a oni koji se ne vrate zasigurno će biti predmet naših službi i za njih će se obustaviti postupak dobivanja azila", kaže ministar Mektić za DW.

On također podsjeća i da je Granična policija dodatno ojačana djelatnicima SIPA-e te da se značajno smanjio priliv imigranata u BiH, ali i da se rješava pitanje još jednog azilantskog centra za njihovo zbrinjavanje i to u okolici Sarajeva.

„Nažalost, nad teškim sudbinama ovih ljudi među kojima ima i žena i jako male djece, mnogi žele profitirati pa i politika, što je nedopustivo", zaključuje Mektić.

Ipak, dok su pojedini žitelji Salakovca prema imigrantima susretljivi i puni razumijevanja zbog nedaća koje su i sami proživljavali u proteklom ratu, mještani Bijelog Polja već su pisali peticiju u kojoj izražavaju svoje nezadovoljstvo, ali i bojazan za sigurnost.

„Od prošlog tjedna nepoznate osobe slobodno se kreću oko naših kuća, ulaze unutar naših privatnih posjeda i od tog trenutka mi se ne osjećamo više sigurno, a djecu ne puštamo izvan svojih domova", ističu nezadovoljstvo Bjelopoljci u svojem priopćenju odaslanom javnosti i traže pojačane policijske patrole kako bi se stanovništvo osjećalo sigurnije.

Novi sigurnosni izazovi

Sandi Dizdarević, magistar sigurnosnih studija i istražitelj pri Tužiteljstvu Hercegovačko-neretvanske županije te doktorant na Sveučilištu suvremenih znanosti CKM Mostar, za DW je analizirao aktualnu situaciju, ali i moguće sigurnosne implikacije do kojih bi moglo doći.

„Imamo delikatnu, nerazriješenu situaciju na koju je utjecalo više izravnih i neizravnih čimbenika. Radi se o dva različita pravna termina/instituta: ilegalni imigranti i azilanti. Država je prema njima morala imati različite odnose i procedure. Problem je nastao upravo u podvođenju kategorije „ilegalni migranti" pod pojam azilanti. Pri tome i u ovoj situaciji pokazana je potpuna nekoordinacija nadležnih organa, a kojoj je uzrok nedovoljna pripremljenost, bez dobro osmišljenih operativnih planova kako u odnosu na ilegalne imigrante, tako i u odnosu na azilante."

"Sama decentralizacija sigurnosnog sustava u BiH i u odnosu na ovaj fenomen ovakvim rješenjem se nastojalo samo „privremeno kupiti vrijeme". Ovakva kupovina vremena, bez jasnih planova, bez jasne koordinacije s posebnim akcentom na niže razine sigurnosnog sustava može prouzrokovati nove sigurnosne izazove i rizike", ocjenjuje Dizdarević.

Tešku životnu situaciju migranata koriste kriminalci

On podsjeća da je propuštena koordinacija sa županijskim sigurnosnim sektorom koja je nadležna za sigurnost, javni red i mir na toj lokalnoj razini.

„Najkraće kazano, fenomen ilegalnih migracija kao sigurnosna implikacija proizvodi niz drugih fenomena koji se nisu smjeli isključiti. Postoji više aspekata temeljem kojih ova situacija utječe na stanje sigurnosti, a po lokalnu zajednicu može utjecati i na stanje kriminaliteta i sigurnosti. Već sam ulazak ilegalnih migranata preko državne granice suprotan je zakonskim rješenjima i kao takav predstavlja svojevrsni oblik kriminaliteta i to u ovom slučaju opravdano možemo pretpostaviti organiziranog, s elementima međunarodnog."

"Istaknuo sam i pojam 'organiziranog' jer ilegalni migranti na područje BiH ušli su bez putnih isprava i bilo kojih identifikacijskih dokumenata, dolaze s mapama i ucrtanim putovima kojim se trebaju kretati, prelaze na dijelovima granice gdje su iste slabije pokrivene, prelaze preko rijeka gdje je vodostaj niži, prelaze u vrijeme kada se odvijaju međusmjene unutar policijskih graničnih službi."

On smatra da je sigurnost građana već narušena jer pojedini od njih već ističu da se osjećaju nezaštićeno, ali ipak zaključuje da do povećane opasnosti od imigranata ipak neće doći. Posebno ističe da će tešku životnu situaciju imigranata iskoristiti domaći kriminalci te spominje bojazan i u upitnu njihovu sigurnost.

„Stopa kriminalnog ponašanja domaćih kriminalaca mogla bi porasti jer će isti nastojati iskoristiti trenutnu tešku situaciju imigranata za svoju protuzakonitu zaradu. No, bojim se da ovakve oblike kriminaliteta nećemo biti u mogućnosti otkriti i oni će ostati samo tamni broj. Kriminalitet imigranata mogao bi početi kada izgube mogućnost i potroše novac za ilegalno prebacivanje u susjednu Hrvatsku."

"Ovdje ne treba zaboraviti vrlo bitnu činjenicu, a to je da Hrvatska uskoro ulazi u Schengen i sigurnost njezinih granica bit će povećana na maksimum. Tada će biti primorani na kolektivne smještaje, i upravo ta situacija može dovesti do povećanja primarno imovinskog kriminaliteta, a potom i drugih oblika. Konačno, sigurnost samih imigranata koji pokušavaju na različite načine preći granicu i izaći iz BiH će biti dovedena u pitanje. Ne zaboravimo da se na području BiH prije 25 godina završio rat, i da su mnoga područja još uvijek minirana", smatra Dizdarević.

Upitan identitet

Ipak, ovaj stručnjak iz oblasti sigurnosti nije prevelik optimist po pitanju daljnjeg razvoja sigurnosne situacije.

U ovom kontekstu on spominje i nemogućnost kvalitetnog dokazivanja eventualnih kaznenih djela jer u BiH ne raspolažu cjelokupnim identitetom imigranata, bez obzira što su od njih uzeti biometrijski podaci.

„Ukoliko se ovakva situacija i dogodi, a mišljenja sam da hoće, onda će sigurnosni sustav u ovoj županiji biti doveden u veoma nezgodnu situaciju, jer policijski organ imat će problem kod utvrđivanja identiteta počinitelja djela, u samoj komunikaciji s tim osobama, jer pitanje je da li raspolažemo s dovoljnim brojem prevoditelja, i na kraju imat ćemo problem u samom procesuiranju", zaključuje Dizdarević.

Za sada imigranti iz Centra u Salakovcu, a po podacima iz Operativnog centra MUP-a HNŽ-a, nisu prouzročili niti jedan izgred ili kazneno djelo ugrožavanja sigurnosti žitelja mostarskog kraja.

Na pitanje gdje idu, grupica mladića-imigranata nevoljko kaže: „U šetnju do grada". Njihov put je neizvjestan, a na mladim plećima pretežak teret i životna neizvjesnost: hoće li ostati ‚blokirani‘ u Salakovcu ili će pronaći nelegalan put do sanjanog Zapada, dajući i zadnji novac krijumčarima?

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.