Kao Feniks iz pepela

Max Oppenheim potomak je bogate njemačke bankarske dinastije. No, umjesto da krene predodređenim obiteljskim stazama, Max se odlučio za potpuno drugačiji put: istraživački. I upravo zahvaljujući njemu je i postao slavan.

Rođen je 1860. godine u Kölnu. Bio je njemački diplomat i arheolog. Ovaj posljednji angažman doveo ga je 1899. godine do senzacionalnog otkrića ruševina naselja Tel Halaf na sjeveroistoku Sirije nedaleko od granice s Turskom. Riječ je o palači jednog aramenskog kralja, staroj tisuću godina, bazaltnim skulpturama od izuzetne vrijednosti, nakitu od zlata i impozantnim slikama u kamenu. Ovo je prvo otkriće aramenske kulture koje je samim tim od ogromnog arehološkog značaja. Lavovi, orlovi i figure bogova svjedoče o moćnoj gradskoj utvrdi koja je u svojoj monumentalnosti bila jedistvena. Ispred glavnog ulaza u palaču bili su postavljeni ogromna sfinga i figure životinja.

Oppenheim je te skulpture izložio u Berlinu u muzeju koji je sam osnovao 1930. godine. Među posjetiteljima, koji su tada željeli vidjeti svjetsku senzaciju, bili su i irački kralj Fejsal I, književnik Samuel Beckett te arheolog Max Mallowan i njegova supruga Agatha Christie.

Sve uništeno u bombardiranju

No, u savezničkom bombardiranju Berlina uništen je Oppeheimov muzej, a s njim i bogato arheološko blago. Ono što je "preostalo" bilo je 27.000 bazaltnih komada od kojih su neki bili veličine palca. Za vrijeme DDR-a ovi su ostaci smješteni u skladište, da bi njihova restauracija počela 2002. godine.

Devet godina je trajalo ponovno sastavljanje nekada ogromnih kamenih skulptura. Riječ je o do sada neviđenom restauratorskom projektu koji je restauratore, kako sami priznaju, dovodio i na rub živčanog sloma. Ali su na kraju ipak uspjeli. 30-ak skulptura je ponovno dobilo izvorni oblik.

Izložba na kojoj će ponovo biti moguće vidjeti te skulpture, za čije je otkriće zaslužan Max Oppenheim, biti će otvorena danas (28.1.) u Berlinu.

Autorica: Zorica Ilić

Odg. ured: A. Jung-Grimm