"Karta svijeta 21. stoljeća" - što nam je donijela misija "Endeavoura"?

Brda i doline na toj ”karti iz svemira” izgledaju plastično kao i u prirodi. U međuvremenu je većim dijelom okončan proces analize podataka dobivenih tijekom leta "Endeavoura". No, tko je sve od te misije profitirao?

”Endeavour” je dobio zadatak snimanja površine Zemlje, takozvane ”topografije”. Zato je misija nazvana ”Shuttle Radar Topography Mission” ili skraćeno SRTM. Tijekom kruženja radarski sateliti kao tradicionalni način istraživanja Zemlje, kako to kažu stručnjaci, ”opipavaju” naš planet sa samo jednim senzorom. No, ”Endeavour” je bio opremljen s dva radarska senzora, naglašava dr. Richard Bamler iz Njemačkog centra za svemirske letove:

”SRTM je koristio tehniku koja se zove radarska interferometrija. To je postupak koji proizvodi radarske slike, znači mikrovalne slike površine Zemlje; ali ne jednu sliku već dvije slike iz različitih kutova, nešto slično stereo kamerama. Te dvije slike se kasnije kombiniraju i iz njihove razlike se može izračunati visinski model. A to je opet postupak koji je poznat iz astronomije i koji se naziva interferometrija.”

Za veći dio naseljene Zemljine površine sada postoje izmjerene vrijednosti u rastojanju od 30 umjesto dosadašnjih 1000 metara i to bez iznimke. Znanstvenici različitih disciplina iz njih mogu izračunati vrlo precizne visinske modele. Sa satelitskim snimkama to prije nije bilo moguće.

Od tih spoznaja profitiraju naprimjer stručnjaci koji istražuju proces sječe i spaljivanja šuma, čiji proračuni postaju precizniji. Podaci dobiveni SRTM-om dodatno dobivaju na važnosti znamo li da su informacije o stanju ruskih šuma zastarjele i da su zbog toga rupe u klimatskim modelima o kolanju ugljičnog dioksida u prirodi velike. Christiane Schmullius sa Sveučilišta u Jeni napominje da su do sada globalni cirkulacijski modeli zanemarivali reljef i da se tek sada počinje s njegovom regionalizacijom:

"Pitanje je u kakvoj je to sve vezi na globalnoj razini. No ja to moram najprije razumijeti u okviru jedne regije. Sada se u tim regionalnim modelima počinje uvažavati reljef i reljefne faktore, naprimjer radi li se o dolini ili brdu, ili kako raste vegetacija kada uvažim položaj reljefa u odnosu na sunce. To su sve spoznaje koje su prisutne na polju geoloških znanosti, ali do sada nisu mogle biti pretočene u modele.”

Od boljih modela profitiraju i vulkanolozi i hidrolozi. Kuda teče lava nakon erupcije vulkana ili poplava nakon velikih kiša, sve to su važne informacije za ciljanu zaštitu od mogućih katastrofa i eventualne planove evakuacije.

Upravo u zemljama u razvoju i tranzicijskim zemljama do sada nisu postojali točni modeli Zemljine površine. Od podataka koje je prikupio ”Endeavour” ubuduće bi stoga mogao profitirati i sustav za rano upozoravanje od tsunamija u jugoistočnoj Aziji.