Kastrirati ili uspavati?

Stanovnike Sofije više od ulica koje su u očajnom stanju ili problemi s odvozom smeća brine sve veći broj pasa lutalica. Problem s psima koji ne pripadaju nikome izbio je u prvi plan nakon što je krajem ožujka čopor pasa lutalica jednog umirovljenog 87-godišnjeg profesora izgrizao do smrti. Javnost je ogorčena, ministar zdravstva pokušava na brzinu isposlovati promjenu zakona u parlamentu a lokalne vlasti traže privremeno rješenje. Zaštitnici životinja pak strahuju da se psima lutalicama crno piše.

Uspavljivanje nije rješenje

Glavna rasprava se vodi oko toga, treba li pse lutalice u Sofiji i drugim bugarskim gradovima po kratkom postupku uspavati ili se treba pronaći neko drugo humanije rješenje poput provođenja kastracije, čime bi se njihova populacija držala pod kontrolom. Za zaštitnike životanja uspavljivanje ne predstavlja rješenje problema. Stela Rajčeva iz organizacije "Animal Rescue" iz Sofije smatra da se uspavljivanjem ne bi postiglo ništa. "Do 2008. se pse lutalice u Sofiji uspavljivalo i time problem, kao što vidimo, nije riješen", kaže Rajčeva. Ona se stoga zalaže za program kastracije.

Zaštitnici životinja strahuju da ministar zdravstva pokušava mogućnost uspavljivanja uklopiti u novi zakon. Rasprava se, posebice u internetu, u međuvremenu poprilično usijala. Ministar smatra da su zakonske promjene prijeko potrebne. Vlada predviđa uvođenje neke vrste policije za životinje koja bi sustavno sakupljala "ničije" životinje. Istodobno se planiraju strože kazne za one koji životinje puste na ulicu. Puštanje štenaca i pasa na slobodu je doduše i sad ilegalno, ali se godišnje ipak, po nekim procjenama, samo u Sofiji 14.000 štenaca nađe na cesti.

Unosni posao

Većina građana se ne drži niti obveznog prijavljivanja kućnih ljubimaca. Od procjenjenih 100 do 200 tisuća pasa koliko ih živi u Sofiji je samo 2.000 registrirano. Kako tvrdi Stela Rajčeva, zakoni su u redu, no njihova provedba ne funkcionira. Ona podsjeća na to da je u zakonu o zaštiti životinja iz 2008. prihvaćena preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) po kojoj se pse lutalice treba uhvatiti, registrirati, cijepiti protiv bjesnoće te ponovno pustiti na slobodu. No, kako tvrdi Rajčeva,  od 264 općine samo u njih 60 se ovaj zakon i primjenjuje.

U raspravu se uključio i premijer Boris Borisov deklarirani ljubitelj pasa. On također traži humaniju varijantu, s izuzetkom agresivnih pasa. Problem leži u nedovoljnoj koordinaciji odgovornih službi, ali i u nedostatku novca. Sve strane u sukobu jedna drugu međusobno optužuju za pronevjeru sredstava namijenjenih rješavanju gorućeg problema. No najdalje su otišli neki tabloidi koji tvrde da je briga oko pasa lutalica unosni posao jer sponzori sa Zapada plaćaju 5 eura dnevno za njegu pasa sklonjenih s ulice. Prema istim tvrdnjama, psi lutalice se prodaju u Njemačku i Nizozemsku po 200 eura po životinji.

Autor: Alexander Anrdreev/Nenad Kreizer

Odg. ur.: A. Šubić