Kava sa susjedom rješava probleme

Ideja je bila na početku jednostavna – organizirati seriju susreta između vodećih ljudi općina i gradova u regiji, porazgovarati o suradnji, upoznati se s tuđim iskustvima i podijeliti svoja. Naći zajednički interes i upoznati osobno nekoga tko bi u budućnosti mogao biti dobar partner u nekom projektu. Projekt je službeno nazvan „Podrška umrežavanju i europskoj suradnji gradova i općina“, ali ga danas svi prepoznaju kao „Kava/Kafa susreti“.

Opušteno druženje uz višestruku korist

Agencija lokalne demokracije iz Osijeka u suradnji s Centrom lokalne demokracije u Subotici i još četiri partnerske organizacije, krenuli su u projekt prekogranične suradnje gradova i općina iz Osječko-baranjske i Vukovarsko- srijemske županije u Hrvatskoj i Bačkog i Srijemskog okruga u Vojvodini.

Tako su se predstavnici Erduta, Drenovaca, Nijemaca, Starih Jankovaca, Belog Manstira, Vukovara i Osijeka počeli svakog petka nalaziti na „Kavi“ sa kolegama iz Rume, Inđije, Apatina, Stare Pazove, Bača i Subotice. Susreti su se održavali svaki put u drugoj općini, a izmjena iskustava je proizvela odličan efekt.

Pritom sve to skupa ima više karakter opuštenog druženja nego službenog projekta. Kako kaže Miljenko Turniški iz Agencije lokalne demokracije, ni oni sami ne znaju koji su sve rezultati ovih susreta, jer za mnoge projekte i dogovore nemaju povratnih informacija, ljudi se jednostavno sretnu, prepoznaju i zajednički interes i krenu na posao. „Krenuli smo od pretpostavke da ako primite e-mail, drugačije na njega gledate ako vam ga šalje osoba koju ste osobno upoznali, a drugačije ako stiže s nepoznate adrese od nepoznate osobe. Bilo je važno da se ovi ljudi susretnu i osobno upoznaju. Svaka sredina ima barem nešto s čime se može pohvaliti i prenijeti pozitivna iskustva drugima, a mnogi imaju i slične probleme koje je zajedno lakše riješiti“, objasnio nam je Miljenko Turniški ideju koja stoji iza poziva susjeda na kavu/kafu.

Inđija kao uzor

Pozitivni primjeri koje je jedna općina prezentirala drugima ostavili su odličan dojam, pa sada svi pokušavaju rješavati probleme na način na koji je to netko već riješio prije njih. Jedan takav primjer je sustav lokalne uprave u Inđiji koji je na sve sudionike neformalnih druženje ostavio dubok dojam. Inđija ima informatiziran i umrežen čitav komunalni sustav, pa od trenutka pritužbe građana do rješavanja problema protekne samo 48 sati. Građani mogu prijavljivati sve od kvara na vodovodnoj mreži do žarulje koja je pregorjela na uličnoj rasvjeti. Prijave se mogu obaviti telefonom ili putem Interneta, a u slučaju da se pritužba ne može riješiti na vrijeme, građanin će biti obaviješten o razlozima i vremenu u kojem će se problem otkloniti. Primjer Inđije postao je model upravljanja gradom kojem sada svi teže.

Knjižnice i biciklističke staze

Suradnja je međutim ostvarena i na mnogim drugim poljima. Projekt prekogranične suradnje Knjižnice za novo doba financira se iz predpristupnih fondova Europske unije u sastavu IPA Prekograničnog programa Hrvatska-Srbija. Za 138.000 eura je učinjeno mnogo. Projekt su vodili Tihomir Marojević iz Gradske knjižnice Vinkovci i Gordana Stankov Stojilović, koordinatorica međunarodnih programa. Cilj projekta je doprinijeti kulturnoj, socijalnoj, ekonomskoj i digitalnoj inkluziji lokalnih zajednica i to kroz jačanje međugeneracijske solidarnosti i razvoj prekogranične suradnje. Krenuvši od toga, nastala je priča koja je preobrazila knjižnice u Vinkovcima, Vukovaru, Iloku, Županji, Inđiji, Drenovcima i Kuli. Knjižnice su se umrežile, informatizirale i krenule u rad s najmarginalnijim skupinama u društvu kojima su postale i mjesto okupljanja.

Primjer dobre suradnje su i projekti iz segmenta „Razvoj prekograničnog turizma u Srednjem podunavlju“ u okviru kojeg je izrađena turistička baza podataka za Baranju i Bačku, razvijeni novi sadržaji, uspostavljani novi ogranci biciklističke rute Panonski put mira i označene pješačke staze s osmatračnicama.

Suradnja ide dalje

Cilj da se gradovi umreže i izgrade kapacitete za učinkovitiju suradnju na regionalnoj i europskoj razini je svakako postignut, sada puno lakše i bolje surađuju međusobno i učinkovitije nastupaju prema EU i njenim fondovima za zajedničke projekte. Svaki grad je napravio i svoju „osobnu iskaznicu“ na engleskom jeziku u kojoj su potencijalno zainteresiranim gradovima i općinama iz Europe ukratko predstavili svoje prioritete. Iako je projekt „Kava/Kafa sa susjedom“ u principu okončan završnom konferencijom u Osijeku, on je na neki način tek počeo, jer ostvareni kontakti, razmijenjene ideje i novi izazovi u kulturnoj, ruralnoj, turističkoj ili gospodarskoj suradnji se nastavljaju.